Minisitiri Joseph Nsengimana: Kubaka ibyumba by’amashuri bishya bizazamura ireme ry’uburezi no kurwanya ihohoterwa rikorerwa abana
Minisitiri w’Uburezi, Joseph Nsengimana, yatangaje ko kongera ibyumba by’amashuri ari imwe mu ngamba zikomeye Guverinoma y’u Rwanda ikomeje gushyira imbere mu rwego rwo kuzamura ireme ry’uburezi no kurinda abana ihohoterwa rishobora kubageraho mu gihe batiga.
Yabigarutseho ubwo yatangizaga ku mugaragaro ibikorwa by’Ingabo z’u Rwanda na Polisi byibanda ku gufasha abaturage mu mibereho myiza no mu bikorwa by’iterambere, aho hashyirwa imbaraga mu bikorwa bigamije guteza imbere uburezi, imibereho n’imibereho myiza y’abaturage.
Mu rwego rwo gushyigikira iyo gahunda, Minisitiri Nsengimana yashyize ibuye ry’ifatizo ahagiye kubakwa ibyumba by’amashuri 15 bishya mu Rwunge rw’Amashuri rwa GS Rwankuba ruherereye mu Murenge wa Kinyinya Sector, Kigali, Rwanda, bikazunganira ibyumba byari bisanzwe bihari.
Kubaka amashuri bishyira imbere uburezi bufite ireme
Mu ijambo rye, Minisitiri Joseph Nsengimana yavuze ko Guverinoma y’u Rwanda ikomeje gushyira imbaraga mu guteza imbere uburezi bufite ireme ku bana bose, binyuze mu kongera ibyumba by’amashuri, kongera ibikoresho by’ishuri ndetse no kongera umubare w’abarimu.
Yasobanuye ko mu bice byinshi by’igihugu hakiri ikibazo cy’ubucucike mu mashuri, aho usanga icyumba kimwe cyigiramo abanyeshuri benshi cyane ku buryo bigora abarimu kubigisha neza.
Ati:
“Twifuza ko buri mwana yiga mu buryo bumworohereza kwiga no gusobanukirwa neza amasomo. Kubaka ibyumba by’amashuri byinshi ni imwe mu ngamba zikomeye zo kugabanya ubucucike no kuzamura ireme ry’uburezi.”
Yongeyeho ko iyo amashuri ari make cyangwa ibyumba bidahagije, bishobora gutuma abana bamwe bacika intege bakava mu ishuri, bikabashyira mu kaga ko guhura n’ibibazo bitandukanye birimo ihohoterwa.
Kurwanya ihohoterwa rikorerwa abana
Minisitiri Nsengimana yavuze ko uburezi bufite uruhare runini mu kurinda abana ihohoterwa, cyane cyane irishingiye ku mirimo mibi ikoreshwa abana, ihohoterwa rishingiye ku gitsina cyangwa irindi rishingiye ku mibereho mibi.
Yagaragaje ko abana batiga cyangwa abava mu ishuri hakiri kare ari bo bakunze guhura n’ingaruka zitandukanye zirimo gushorwa mu mirimo ivunanye, ubucuruzi butemewe cyangwa ibindi bikorwa bishobora kubashyira mu kaga.
Ati:
“Umwana uri mu ishuri aba ari ahantu hizewe, aho agenzurwa kandi akitabwaho. Iyo abana bari mu mashuri, bigabanya cyane ibyago byo kuba bakorerwa ihohoterwa.”
Yongeyeho ko kongera amashuri no kunoza ibikorwaremezo byayo ari imwe mu nzira zizewe zo kurinda uburenganzira bw’abana no kubafasha kubaho neza.
Uruhare rw’Ingabo na Polisi mu iterambere ry’abaturage
Ibikorwa byo kubaka ibyumba by’amashuri muri GS Rwankuba biri mu bikorwa by’ingenzi biri gukorwa mu gihe Ingabo z’u Rwanda na Polisi y’u Rwanda bari mu bikorwa byo gufasha abaturage mu iterambere no kubateza imbere mu mibereho yabo ya buri munsi.
Ibi bikorwa bikunze kwibanda ku kubaka ibikorwa remezo nk’amashuri, amavuriro, imihanda mito ifasha abaturage kugera ku masoko, ndetse no gutanga ubufasha ku baturage bafite ibibazo byihariye.
Ingabo n’inzego z’umutekano mu Rwanda zigaragaza ko uruhare rwazo rutagarukira ku kurinda umutekano gusa, ahubwo runajyana no gushyigikira gahunda z’iterambere ry’igihugu.
Abaturage bo mu Murenge wa Kinyinya bishimiye iki gikorwa, bavuga ko kizafasha abana babo kubona aho bigira heza kandi hafite ibikoresho bihagije.
Ibyumba by’amashuri bishya bizagabanya ubucucike
Ubuyobozi bw’ishuri rya GS Rwankuba bwagaragaje ko kubaka ibyumba by’amashuri 15 bishya bizafasha cyane kugabanya ubucucike bwari busanzwe mu mashuri.
Bamwe mu barimu bagaragaje ko hari igihe icyumba kimwe cyigiramo abanyeshuri barenga 70 cyangwa 80, bigatuma bigora abarimu gukurikirana neza buri mwana.
Kubaka ibyumba bishya bizafasha kugabanya uwo mubare, bigatuma abana babona umwanya uhagije wo kwiga, kubaza ibibazo no gukurikirana neza amasomo.
Ibi bizanafasha abarimu gukora akazi kabo neza, kuko bazashobora gukurikirana buri mwana ku giti cye.
Gushyira imbaraga mu burezi bw’ejo hazaza
Guverinoma y’u Rwanda ikomeje gushyira imbere gahunda zitandukanye zigamije guteza imbere uburezi bw’abana, harimo kongera amashuri, guteza imbere ikoranabuhanga mu burezi ndetse no kongera umubare w’abarimu.
Mu myaka ishize, hubatswe amashuri menshi mu bice bitandukanye by’igihugu hagamijwe korohereza abana kugera ku burezi.
Hari kandi gahunda zigamije guteza imbere uburezi bushingiye ku ikoranabuhanga, aho amashuri menshi agenda ahabwa mudasobwa n’ibikoresho by’ikoranabuhanga bifasha abanyeshuri kwiga neza.
Abahanga mu burezi bavuga ko gushora imari mu burezi ari imwe mu nkingi zikomeye z’iterambere rirambye ry’igihugu.
Abaturage bishimiye ibikorwa by’iterambere
Abaturage bo mu Murenge wa Kinyinya bagaragaje ko bishimiye cyane ibikorwa byo kubaka ibyumba by’amashuri bishya, bavuga ko bizafasha abana babo kubona uburezi bwiza.
Bamwe mu babyeyi bagaragaje ko kubura amashuri ahagije byatumaga abana babo bigira mu buryo bugoye, aho icyumba kimwe cyigiramo abanyeshuri benshi cyane.
Umwe mu babyeyi yagize ati:
“Twari dufite ikibazo cy’ubucucike mu mashuri, ariko kuba bagiye kubaka ibyumba bishya bizafasha abana bacu kwiga neza.”
Abaturage bavuga ko ibikorwa nk’ibi byerekana ko Leta y’u Rwanda ikomeje gushyira imbere imibereho myiza y’abaturage n’iterambere ry’uburezi.
Ubutumwa bwo gukomeza gufatanya
Minisitiri Joseph Nsengimana yasabye abaturage gukomeza gufatanya na Leta mu guteza imbere uburezi, by’umwihariko bakita ku burere bw’abana no kubashishikariza kwiga.
Yabibukije ko uburezi ari urufunguzo rw’iterambere ry’umwana ndetse n’igihugu muri rusange.
Ati:
“Turifuza ko buri mwana w’Umunyarwanda agira amahirwe yo kwiga no kugera ku burezi bufite ireme. Ibi bisaba ubufatanye bwa Leta, ababyeyi n’abaturage bose.”
Yongeyeho ko ibikorwa byo kubaka amashuri no kunoza ibikorwaremezo by’uburezi bizakomeza gushyirwamo imbaraga kugira ngo abana bose babone amahirwe angana yo kwiga.
Icyizere cy’iterambere ry’uburezi mu Rwanda
Ibikorwa byo kubaka ibyumba by’amashuri bishya mu Rwunge rw’Amashuri rwa GS Rwankuba ni kimwe mu bikorwa byinshi bigamije guteza imbere uburezi mu Rwanda.
Iyo gahunda igaragaza ubushake bwa Leta bwo gushora imari mu burezi, mu rwego rwo gutegura ejo hazaza heza h’abana b’u Rwanda.
Abasesenguzi bemeza ko niba ibikorwa nk’ibi bikomeje gushyirwa mu bikorwa, bishobora kugira uruhare runini mu kuzamura ireme ry’uburezi, kugabanya umubare w’abana bata ishuri ndetse no kurinda abana ihohoterwa.
Ku bufatanye bwa Leta, inzego z’umutekano n’abaturage, uburezi mu Rwanda bukomeje gutera imbere, bigatanga icyizere cy’ejo hazaza heza ku bana n’igihugu muri rusange.