U Rwanda Rwifatanyije n’Ibindi Bihugu 56 Kwizihiza Umunsi wa Commonwealth: Amahirwe Mashya yo Kubaka Ejo Hazaza Huzuye Iterambere
Ku wa 9 Werurwe buri mwaka, ibihugu bigize Umuryango wa Commonwealth byifatanya kwizihiza umunsi udasanzwe ugamije kwibutsa amahame n’indangagaciro bibihuza. Muri uyu mwaka, u Rwanda rwifatanyije n’ibindi bihugu 56 bigize uyu muryango kwizihiza Commonwealth Day, umunsi wizihizwa n’abaturage bo mu bice bitandukanye by’isi bishimira ubufatanye, ubudasa bw’umuco, n’intego rusange zo guteza imbere abaturage.
Uyu munsi wizihizwa buri mwaka mu bihugu bigize Commonwealth of Nations, umuryango mpuzamahanga uhuza ibihugu 56 bikomoka mu mateka ahuriye ku Bwongereza ariko ubu bikaba bifite ubwisanzure n’ubwigenge mu miyoborere yabyo. Uyu muryango wiyemeje guteza imbere demokarasi, uburenganzira bwa muntu, amahoro, iterambere rirambye ndetse n’ubufatanye mu bukungu.
Mu kwizihiza uyu munsi, ibihugu bitandukanye byateguye ibikorwa bitandukanye birimo ibiganiro ku iterambere, ibikorwa by’umuco, amahugurwa ku rubyiruko ndetse n’ibikorwa byubaka ubufatanye hagati y’ibihugu. Uyu mwaka, insanganyamatsiko igira iti “Unlocking Opportunities Together for a Prosperous Commonwealth”, bishatse kuvuga gufungura amahirwe mashya mu bufatanye kugira ngo ibihugu bigize Commonwealth bigere ku iterambere rirambye.
Amateka ya Commonwealth n’icyo uyu muryango ugamije
Umuryango wa Commonwealth of Nations ufite amateka maremare ashingiye ku mubano w’ibihugu byigeze gukolonizwa n’u Bwongereza. Mu gihe cyashize, ibihugu byinshi byari mu bwami bw’Abongereza byaje kubona ubwigenge, ariko bikomeza kugirana umubano wihariye mu rwego rwa dipolomasi n’ubufatanye mu iterambere.
Uyu muryango uyoborwa mu buryo bw’ubwuzuzanye, aho ibihugu byose bigira ijambo ringana mu byemezo bifatwa. Umuyobozi mukuru wa Commonwealth ni King Charles III, umwami w’u Bwongereza, ufite inshingano zo guhagararira ubumwe bw’uyu muryango ariko atawutegeka mu buryo bwa politiki.
Commonwealth ifite abaturage barenga miliyari 2.5 batuye mu bihugu biyigize, kandi hafi 60% muri bo ni urubyiruko. Ibi bituma uyu muryango uba isoko rikomeye ry’amahirwe mu bijyanye n’uburezi, ubucuruzi, ikoranabuhanga, ubukerarugendo ndetse n’iterambere ry’ubukungu.
U Rwanda muri Commonwealth
U Rwanda rwinjiye muri Commonwealth of Nations mu mwaka wa 2009, nubwo rutigeze rukolonizwa n’u Bwongereza. Iki cyari icyemezo cyafashwe mu rwego rwo kwagura imikoranire mpuzamahanga, guteza imbere ubucuruzi n’ishoramari, ndetse no gukomeza gufungura igihugu ku isi.
Kwinjira muri Commonwealth byafunguye amahirwe menshi ku Rwanda mu bijyanye n’:
-
Uburezi n’amahugurwa ku rubyiruko
-
Ubucuruzi n’ishoramari
-
Ikoranabuhanga n’udushya
-
Imiyoborere myiza n’ubutabera
By’umwihariko, abanyeshuri benshi b’Abanyarwanda bagize amahirwe yo kwiga muri za kaminuza zo mu bihugu bigize Commonwealth binyuze muri gahunda zitandukanye za buruse.
Nanone, ubucuruzi hagati y’u Rwanda n’ibihugu bigize Commonwealth bwagiye bwiyongera, cyane cyane mu bijyanye n’ubuhinzi, ubukerarugendo n’ikoranabuhanga.
Icyo Commonwealth Day isobanura ku baturage
Commonwealth Day si umunsi w’abanyapolitiki gusa, ahubwo ni umunsi uhuza abaturage b’ibihugu bitandukanye bagasangira indangagaciro rusange zirimo:
-
Ubumwe
-
Demokarasi
-
Kubahana
-
Uburenganzira bwa muntu
-
Iterambere rirambye
Mu bihugu byinshi, uyu munsi wizihizwa hategurwa ibikorwa by’umuco birimo imbyino gakondo, imurikagurisha ry’umuco, ndetse n’ibiganiro ku ruhare rw’urubyiruko mu kubaka ejo hazaza heza.
Ku rubyiruko by’umwihariko, uyu munsi ubibutsa ko bafite uruhare runini mu iterambere ry’ibihugu byabo ndetse no mu kubaka isi irangwa n’amahoro n’ubufatanye.
Insanganyamatsiko y’uyu mwaka: Gufungura amahirwe mashya
Insanganyamatsiko y’uyu mwaka igira iti “Unlocking Opportunities Together for a Prosperous Commonwealth.”
Iyi nsanganyamatsiko ishimangira ko ibihugu bigize Commonwealth bigomba gukorera hamwe mu gukemura ibibazo byugarije isi muri iki gihe, birimo:
-
Imihindagurikire y’ibihe
-
Ubukene
-
Ibibazo by’ubuzima
-
Ibura ry’akazi ku rubyiruko
-
Ihindagurika ry’ubukungu ku isi
Mu gukorera hamwe, ibihugu bishobora gusangira ubumenyi, ikoranabuhanga n’ubunararibonye kugira ngo bibone ibisubizo birambye.
Urugero, ibihugu bimwe bifite ubunararibonye mu ikoranabuhanga bishobora gufasha ibindi mu guteza imbere ubukungu bushingiye ku bumenyi, mu gihe ibindi bishobora gutanga ubufatanye mu buhinzi cyangwa ingufu zisubira.
Commonwealth n’urubyiruko
Urubyiruko ni kimwe mu by’ingenzi cyane mu muryango wa Commonwealth of Nations. Nk’uko imibare ibigaragaza, abarenga miliyari 1.5 mu baturage b’uyu muryango ni urubyiruko ruri munsi y’imyaka 30.
Ibi bituma uyu muryango ushyira imbaraga nyinshi mu guteza imbere urubyiruko binyuze muri gahunda zitandukanye zirimo:
-
Amahugurwa mu buyobozi
-
Gushyigikira imishinga y’urubyiruko
-
Guteza imbere ikoranabuhanga
-
Gufasha urubyiruko kwihangira imirimo
Urugero ni gahunda ya Commonwealth Youth Programme, igamije gufasha urubyiruko kugira ubumenyi n’ubushobozi bwo kugira uruhare mu iterambere ry’ibihugu byabo.
Ku Rwanda, ibi bijyana neza na gahunda za Leta zo guteza imbere urubyiruko nk’imbaraga z’iterambere ry’igihugu.
Commonwealth n’umuco
Uretse ubukungu n’uburezi, Commonwealth inaha agaciro kanini ubudasa bw’umuco mu bihugu biyigize.
Ibihugu byo muri uyu muryango bifite imico itandukanye cyane, harimo:
-
Imbyino gakondo
-
Indirimbo
-
Imyambarire
-
Indimi zitandukanye
-
Imigenzo yihariye
Mu kwizihiza Commonwealth Day, ibihugu byinshi bitegura imurikagurisha ry’umuco rigaragaza ubudasa bw’imibereho y’abaturage.
Ibi bituma abaturage b’ibihugu bitandukanye barushaho kumenyana no kubahana nubwo baba baturuka mu mico itandukanye.
Ubufatanye mu gukemura ibibazo by’isi
Isi muri iki gihe ihanganye n’ibibazo bikomeye birimo imihindagurikire y’ibihe, ubukene, indwara z’ibyorezo ndetse n’ibibazo by’ubukungu.
Ibihugu bigize Commonwealth of Nations bishyira hamwe imbaraga kugira ngo bishake ibisubizo kuri ibi bibazo.
Urugero:
-
Gukorana mu kurengera ibidukikije
-
Gufatanya mu kurwanya ubukene
-
Guteza imbere ubuzima rusange
-
Gushyigikira iterambere rirambye
Ibihugu bito by’ibirwa byo muri Commonwealth byagiye bigaragaza cyane ingaruka z’imihindagurikire y’ibihe, bigatuma uyu muryango ushyira imbaraga mu kurengera ibidukikije.
Ubutumwa bwa King Charles III ku munsi wa Commonwealth
Mu kwizihiza Commonwealth Day, umuyobozi wa Commonwealth, King Charles III, akunze gutanga ubutumwa busaba ibihugu gukomeza ubufatanye.
Mu butumwa bwe, agaragaza ko nubwo isi ihura n’ibibazo byinshi, ubufatanye n’ubwuzuzanye bishobora gufasha ibihugu kubona ibisubizo birambye.
Yibutsa ko Commonwealth ari umuryango uhuza abantu bafite amateka atandukanye ariko bagahuzwa n’intego imwe yo kubaka isi irangwa n’amahoro, ubutabera n’iterambere.
Icyo uyu munsi usigira u Rwanda
Ku Rwanda, kwizihiza Commonwealth Day ni uburyo bwo gukomeza gushimangira ubufatanye n’ibindi bihugu mu rugendo rwo guteza imbere igihugu.
U Rwanda rukomeje gukoresha amahirwe rufite muri Commonwealth of Nations mu:
-
Guteza imbere ubucuruzi
-
Gukurura abashoramari
-
Guteza imbere uburezi
-
Guteza imbere ikoranabuhanga
-
Guteza imbere ubufatanye mpuzamahanga
Ibi byose bigamije kubaka igihugu gifite ubukungu bukomeye kandi gifunguye ku isi.
Umusozo
Kwizihiza Commonwealth Day si igikorwa cyo kwishimira amateka gusa, ahubwo ni umwanya wo gutekereza ku hazaza h’umuryango wa Commonwealth of Nations.
Ibihugu 56 bigize uyu muryango bifite inshingano zo gukomeza gukorera hamwe mu gukemura ibibazo byugarije isi no kubaka ejo hazaza heza ku baturage babyo.
Ku Rwanda, uyu munsi ni ikimenyetso cy’uko igihugu gikomeje gufungura imiryango yacyo ku bufatanye mpuzamahanga, mu rwego rwo guteza imbere abaturage no kubaka ejo hazaza heza.
Mu gihe isi igenda irushaho guhura n’ibibazo bikomeye, ubufatanye nk’uburi muri Commonwealth burushaho kugira akamaro, kuko butuma ibihugu bisangira ubumenyi, imbaraga n’amahirwe.
Ejo hazaza h’uyu muryango hazashingira ku bushobozi bw’ibihugu biwugize bwo gukorera hamwe, gusangira amahirwe, no kubaka isi ifite amahoro, iterambere n’ubutabera ku baturage bose.