Mu gihe umutekano mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo ukomeje kuzamba, ubuyobozi bw’iki gihugu bwongeye gusaba abaturage batuye mu mujyi wa Goma n’inkengero zawo guhunga bakava mu bice byugarijwe n’intambara, nyuma y’uko amakuru yemeza ko hashobora gukoreshwa ibikoresho bya gisirikare bikomeye birimo za drone mu kurwanya umutwe wa M23.
Ibi bibaye mu gihe amakimbirane hagati y’Ingabo za Leta ya Congo n’umutwe wa M23 akomeje gukaza umurego, ndetse bikaba byaratumye imiryango mpuzamahanga itangira kugaragaza impungenge ku mutekano w’abaturage basanzwe bari mu kaga ko kugirwaho ingaruka n’iyi ntambara.
Ku rundi ruhande, Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) wamaze kwamagana igitero cya drone cyahitanye abasivili mu mujyi wa Goma, usaba ko hakorwa iperereza ryigenga ku byabaye.
RDC isaba abaturage kuva mu mujyi wa Goma
Ku wa Kane tariki ya 12 Werurwe 2026, ubuyobozi bwa gisirikare bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo bwatangaje ko abaturage batuye mu bice byegereye imirongo y’imirwano bagomba guhita bahava bakajya ahantu hatekanye.
Ibi byatangajwe mu gihe ingabo za leta ziteganya gukoresha imbaraga zidasanzwe mu kurwanya umutwe wa M23, zirimo gukoresha indege zitagira abapilote (drones) ndetse n’ibindi bikoresho bya gisirikare bikomeye.
Amakuru ava mu nzego z’umutekano za Congo avuga ko ibikorwa bya gisirikare bishobora gukaza umurego mu masaha cyangwa iminsi iri imbere, bityo abaturage bagirwa inama yo kwirinda kuguma mu duce dushobora kuba indiri y’imirwano.
Bamwe mu baturage batuye i Goma bavuga ko ubuzima bwabo bumaze igihe kinini mu bwoba, kuko buri gihe baba bategereje kumva amasasu cyangwa ibisasu bya rutura.
Umwe mu baturage wavuganye n’itangazamakuru yavuze ko abaturage benshi bamaze gutangira kwimuka bajya mu bindi bice by’igihugu cyangwa bakambuka imipaka bajya mu bihugu bituranye.
Yagize ati:
“Turimo kubaho mu bwoba bukomeye. Abantu barimo kwimuka kuko ntawe uzi igihe imirwano ishobora kongera gukomera.”
AU yamaganye igitero cya drone cyahitanye abasivili
Mu itangazo ryashyizwe ahagaragara kuri uyu wa Kane, Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) wamaganye igitero cya drone cyahitanye abasivili mu mujyi wa Goma.
AU yavuze ko ibikorwa nk’ibi byibasira abaturage bisanzwe bidakwiye, kandi ko impande zose ziri mu ntambara zigomba kubahiriza amategeko mpuzamahanga arengera abasivili.
Mu itangazo ryayo, AU yasabye ko hakorwa iperereza ryigenga kandi ritabogamye kugira ngo hamenyekane abihishe inyuma y’iki gitero.
Uyu muryango wanashimangiye ko gukomeza kurwana mu bice bituwe n’abaturage bishobora gutuma ikibazo kirushaho gukomera, ndetse bikaba byateza ibibazo bikomeye by’ubutabazi.
Impunzi z’Abarundi zatashye zinyuze ku mupaka wa Nemba
Mu gihe uburasirazuba bwa Congo bukomeje kubamo imirwano, mu Rwanda ho hari amakuru meza ajyanye n’impunzi zafashijwe gutahuka ku bushake.
Kuri uyu wa Kane tariki ya 12 Werurwe 2026, impunzi 74 z’Abarundi zabaga mu nkambi ya Mahama ndetse n’abandi babaga mu Mujyi wa Kigali zafashijwe gutahuka mu gihugu cyabo.
Iki gikorwa cyabaye ku bufatanye hagati ya Guverinoma y’u Rwanda n’ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku mpunzi (UNHCR).
Aba baturage banyujijwe ku mupaka wa Nemba uherereye mu Karere ka Bugesera mbere yo kwakirwa n’inzego z’u Burundi.
Bamwe mu batashye bavuze ko bishimiye uburyo bakiriwe mu Rwanda mu gihe bamaze baba mu buhungiro, ndetse bakavuga ko bagiye kongera gutangira ubuzima bushya mu gihugu cyabo.
Umwe mu baganiriye n’itangazamakuru yagize ati:
“Twari tumaze igihe kinini mu buhungiro ariko twishimiye ko ubu tugiye gutangira ubuzima bushya mu gihugu cyacu.”
UNHCR yatangaje ko gukomeza gufasha impunzi gutahuka ku bushake ari imwe mu ntego zayo, cyane cyane iyo igihugu cyabo cyagaragaje ko umutekano uri kugenda ugaruka.
Muri Amerika hibwe drones za gisirikare
Mu gihe ku mugabane wa Afurika ikibazo cya drone cyagaragaye mu ntambara ya Congo, no muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika havugwa inkuru itangaje ijyanye n’izi ndege zitagira abapilote.
Ikigo cya gisirikare cya Amerika kizwi nka Fort Campbell cyatangaje ko hari abantu bataramenyekana bibye drones enye za gisirikare.
Abayobozi b’iki kigo basabye abaturage gutanga amakuru yose ashobora gufasha mu gutahura abakoze iki gikorwa.
Fort Campbell ni kimwe mu bigo bya gisirikare bikomeye muri Amerika, kandi drones zibitswe muri iki kigo zikoreshwa mu bikorwa bitandukanye bya gisirikare birimo ubutasi n’ibikorwa byo kurwanya ibitero.
Abasesenguzi mu bya gisirikare bavuga ko ubujura bw’izi drones bushobora kuba ikibazo gikomeye ku mutekano, cyane cyane niba zaba zaribwe n’abantu bashobora kuzikoresha nabi.
Inzego z’umutekano zatangiye iperereza rikomeye kugira ngo hamenyekane aho izi drones zagiye n’abazibye.
Intambara ya Congo ikomeje guteza impungenge
Intambara iri kubera mu burasirazuba bwa Congo imaze imyaka myinshi, ariko kuva umutwe wa M23 wongeye kubyutsa imirwano mu 2021, ibintu byarushijeho gukomera.
Ibihugu byinshi byo mu karere ndetse n’imiryango mpuzamahanga byagiye bigerageza gushaka uburyo bwo guhagarika iyi ntambara binyuze mu biganiro bya dipolomasi.
Gusa kugeza ubu imirwano iracyakomeje mu bice byinshi byo mu Ntara ya Kivu y’Amajyaruguru.
Abasesenguzi bavuga ko gukoresha drone mu ntambara bishobora gutuma ibintu birushaho gukomera, kuko ari ikoranabuhanga rituma ibitero bikorwa ku ntera ndende kandi byihuse.
Ibi bishobora guteza ibibazo bikomeye ku baturage basanzwe batuye muri utu duce twugarijwe n’intambara.
Icyizere cy’amahoro kiracyari gito
Nubwo imiryango mpuzamahanga ikomeje gusaba impande ziri mu ntambara kugirana ibiganiro by’amahoro, kugeza ubu nta kimenyetso gikomeye kiragaragaza ko intambara ishobora guhagarara vuba.
Abaturage bo mu bice byugarijwe n’imirwano bakomeje gusaba ko haboneka igisubizo kirambye cyatuma bongera kubaho mu mahoro.
Imiryango yita ku burenganzira bwa muntu yo ivuga ko ikibazo cya Congo gikeneye ubufatanye bw’ibihugu byinshi kugira ngo haboneke igisubizo kirambye.
Mu gihe ibi byose bikomeje kuba, abaturage basanzwe bakomeje kuba abahura n’ingaruka zikomeye z’iyi ntambara, zirimo guhunga, kubura ibyabo ndetse no kubura ubuzima.