Minisitiri Olivier Nduhungirehe yakiriye abanyeshuri ba Tufts: U Rwanda rwerekanye uko ruharanira umutekano, iterambere no kurwanya abahakana Jenoside
Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane, Olivier Nduhungirehe, yakiriye itsinda ry’abanyeshuri baturutse muri Tufts University yo muri Leta ya Massachusetts muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, bari mu Rwanda mu rugendoshuri rugamije kwiga no gusobanukirwa amateka, politiki ndetse n’iterambere by’igihugu.
Ibi biganiro byabaye ku wa Kabiri, bikaba byaribanze ku ngingo z’ingenzi zirimo umutekano w’u Rwanda, iterambere ry’ubukungu igihugu kimaze kugeraho, ndetse n’ingamba zafashwe mu guhangana n’abahakana bakanapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
Uruzinduko rw’ubumenyi rugamije gusobanukirwa u Rwanda
Abanyeshuri ba Tufts University basuye u Rwanda mu rwego rwo kwagura ubumenyi bwabo ku bijyanye n’amateka y’igihugu, uko cyiyubatse nyuma ya Jenoside, ndetse n’uburyo gikomeje guteza imbere imibereho y’abaturage bacyo.
Mu kiganiro bagiranye na Minisitiri Nduhungirehe, aba banyeshuri bagaragaje ko bashishikajwe no kumenya byinshi ku mateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi, uko igihugu cyabashije kwiyunga no kongera kubaka inzego zacyo, ndetse n’uko gihagaze uyu munsi ku rwego mpuzamahanga.
Minisitiri yabasobanuriye ko u Rwanda rwanyuze mu bihe bikomeye cyane, ariko ko rwafashe icyerekezo cyo kubaka igihugu gishingiye ku bumwe, ukuri n’ubwiyunge. Yabibukije ko amahoro n’umutekano igihugu gifite uyu munsi ari umusingi ukomeye w’iterambere rirambye.
Umutekano nk’ishingiro ry’iterambere
Mu ngingo zaganiriweho, umutekano w’u Rwanda wagarutsweho cyane. Minisitiri Nduhungirehe yasobanuye ko u Rwanda rushyira imbere umutekano w’abaturage nk’inshingano ya mbere ya Leta.
Yagize ati: “Nta terambere rishoboka hatabayeho umutekano. U Rwanda rwashoye imbaraga nyinshi mu kubaka inzego z’umutekano zizewe, no gufatanya n’abaturage mu gukumira ibyaha mbere y’uko biba.”
Yongeyeho ko umutekano w’u Rwanda udashingiye gusa ku mbaraga z’inzego z’umutekano, ahubwo ushingira no ku bufatanye bw’abaturage n’ubuyobozi, ndetse n’uburyo igihugu cyashyize imbere gahunda z’ubumwe n’ubwiyunge.
Abanyeshuri bagaragaje ko bishimiye kumva uburyo u Rwanda rwabashije kugarura ituze nyuma y’amateka akomeye rwanyuzemo, bakemeza ko ari urugero rwiza ibindi bihugu byakuramo amasomo.
Iterambere ry’ubukungu rishingiye ku miyoborere myiza
Ikindi cyaganiriweho ni iterambere ry’ubukungu u Rwanda rumaze kugeraho mu myaka ishize. Minisitiri Nduhungirehe yasobanuye ko u Rwanda rwashyize imbere politiki zigamije guteza imbere ubucuruzi, ishoramari ndetse no guteza imbere ikoranabuhanga.
Yabwiye aba banyeshuri ko u Rwanda rwiyemeje kuba igicumbi cy’ubucuruzi n’ishoramari mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba, ndetse ko rukomeje gushyira imbaraga mu guteza imbere urubyiruko, cyane cyane mu bijyanye n’ikoranabuhanga n’udushya.
Yagize ati: “Urubyiruko ni rwo mbaraga z’igihugu. Iyo dushoye imari mu burezi no mu guhanga udushya, tuba dushyiraho umusingi ukomeye w’iterambere ry’igihe kirekire.”
Abanyeshuri ba Tufts bagaragaje ko bishimiye uburyo u Rwanda ruri kwihuta mu iterambere, cyane cyane mu mijyi ifite ibikorwa remezo bigezweho, ndetse n’uburyo serivisi nyinshi zitangwa hifashishijwe ikoranabuhanga.
Guhangana n’abahakana n’abapfobya Jenoside
Ikibazo cy’abahakana n’abapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi cyari mu byibanzweho cyane muri ibi biganiro. Minisitiri Nduhungirehe yagaragaje ko iki kibazo gikomeje kugaragara hirya no hino ku isi, cyane cyane mu mbuga nkoranyambaga.
Yasobanuye ko u Rwanda rukomeje gufata ingamba zikomeye mu kurwanya ayo mahano yo guhakana amateka, harimo ubukangurambaga, uburezi ndetse no gukorana n’ibindi bihugu mu gukumira abakwirakwiza ayo makuru.
Yagize ati: “Guhakana Jenoside si ikibazo cy’u Rwanda gusa, ni ikibazo cy’Isi yose. Tugomba gukomeza guharanira ukuri no kurwanya ikinyoma aho kiva hose.”
Abanyeshuri bagaragaje ko iki kibazo kibateye impungenge, cyane cyane urebye uko amakuru y’ibinyoma akwirakwira byoroshye ku mbuga nkoranyambaga. Biyemeje ko bagiye gukoresha ubumenyi bafite mu kwamagana no kurwanya ayo makuru y’ibinyoma.
Uruhare rw’urubyiruko mu kubaka ejo hazaza
Mu gusoza ibi biganiro, hibanzwe ku ruhare rw’urubyiruko mu kubaka ejo hazaza h’igihugu n’Isi muri rusange. Minisitiri Nduhungirehe yasabye aba banyeshuri kuba intumwa z’amahoro n’ukuri aho bazajya hose.
Yabibukije ko bafite inshingano zo gukoresha ubumenyi biga mu guteza imbere ibihugu byabo no gufasha mu kubaka Isi irangwa n’ubutabera n’ubwubahane.
Abanyeshuri nabo bashimiye u Rwanda ku buryo rwabakiriye neza, ndetse bavuga ko uru rugendoshuri rubahaye amasomo akomeye bazifashisha mu buzima bwabo bw’ahazaza.
U Rwanda nk’ishuri ry’amateka n’iterambere
Uru ruzinduko rw’abanyeshuri ba Tufts University rugaragaza uburyo u Rwanda rukomeje kuba ishuri ku bifuza kwiga amateka, amahoro, ubwiyunge n’iterambere.
Mu myaka irenga 30 ishize Jenoside yakorewe Abatutsi ibaye, u Rwanda rwashoboye kwiyubaka ruvuye ku busa, rugera ku rwego rushimwa n’amahanga mu miyoborere, umutekano ndetse n’iterambere ry’ubukungu.
Abasesenguzi bagaragaza ko urugendo rw’u Rwanda rugaragaza ko n’igihugu cyahuye n’ibibazo bikomeye gishobora kongera kwiyubaka, mu gihe gifite ubuyobozi bufite icyerekezo n’abaturage biyemeje kubaka igihugu cyabo.
Umusozo
Ibiganiro byahuje Minisitiri Olivier Nduhungirehe n’abanyeshuri ba Tufts University byagaragaje ko u Rwanda rukomeje gufungura amarembo ku Isi, rugasangiza abandi ubunararibonye rufite mu kubaka igihugu cyavuye mu bihe bikomeye.
Ni urugendo rugaragaza ko amahoro, umutekano, ukuri n’ubuyobozi bwiza ari byo shingiro ry’iterambere rirambye. U Rwanda rukomeje kuba icyitegererezo ku bihugu byinshi, cyane cyane mu bijyanye no kongera kubaka igihugu nyuma y’amakuba.
Ku banyeshuri basuye iki gihugu, ntabwo basubiranye ubumenyi gusa, ahubwo basubiranye n’inkuru y’icyizere, kwihangana no kongera kubaho kw’igihugu cyari cyarashegeshwe n’amateka mabi.