U Rwanda na Cambodia byiyemeje kongera ubufatanye n’ubucuruzi: Inzira nshya iganisha ku iterambere ry’ubukungu
U Rwanda rukomeje kugaragaza imbaraga mu kwagura umubano warwo n’ibindi bihugu ku rwego mpuzamahanga, aho kuri iyi nshuro rwerekeje amaso ku mugabane wa Aziya, by’umwihariko mu gihugu cya Cambodia. Mu biganiro byabaye ku wa Gatatu hagati ya Ambasaderi w’u Rwanda muri Cambodia, Bakuramutsa Nkubito Manzi, n’Umuyobozi Mukuru wungirije wa Guverinoma ya Cambodia, Sun Chanthol, impande zombi zemeranyije gukomeza kunoza ubufatanye busanzwe no kurushaho kwagura ubucuruzi hagati y’ibihugu byombi.
Ibi biganiro byabaye mu gihe isi iri kugenda ihinduka cyane mu bijyanye n’ubukungu n’ubucuruzi, aho ibihugu byinshi birimo gushaka amasoko mashya, abashoramari bashya ndetse n’ubufatanye bufatika bugamije iterambere rirambye. U Rwanda na Cambodia byombi biri mu bihugu bikiri mu nzira y’iterambere, ariko bifite icyerekezo gihamye cyo kwihuta mu kuzamura ubukungu, binyuze mu guhanga udushya, korohereza ishoramari no guteza imbere ubucuruzi mpuzamahanga.
Impamvu y’ingenzi y’ubu bufatanye
U Rwanda rwagiye rwiyubaka mu buryo bwihuse mu myaka ishize, cyane cyane mu rwego rw’imiyoborere, ikoranabuhanga n’ishoramari. Cambodia na yo ni igihugu kiri kuzamuka cyane mu bukungu bwa Aziya, gifite ubunararibonye mu bijyanye n’inganda z’imyenda, ubukerarugendo n’ubucuruzi bwo kohereza ibicuruzwa hanze.
Ubufatanye hagati y’ibi bihugu bushobora gutanga inyungu ku mpande zombi. U Rwanda rushobora kungukira ku bunararibonye bwa Cambodia mu guteza imbere inganda n’ubucuruzi bwohereza ibicuruzwa hanze, mu gihe Cambodia na yo ishobora kwigira ku Rwanda mu bijyanye n’imiyoborere myiza, gukoresha ikoranabuhanga mu gutanga serivisi no korohereza ishoramari.
Ambasaderi Nkubito Manzi yagaragaje ko U Rwanda rwifuza kubona uburyo bushya bwo kwagura ubucuruzi, cyane cyane mu kohereza ibicuruzwa ku masoko ya Aziya, ndetse no gukurura abashoramari b’Abanyacambodia baza gushora imari mu Rwanda.
Uruhare rw’ubucuruzi mu iterambere
Ubucuruzi ni imwe mu nkingi z’ingenzi zituma ibihugu biteza imbere ubukungu bwabyo. Iyo ibihugu bibiri byemeranyije gukorana mu bucuruzi, bituma habaho gusangira amasoko, guhanahana ubumenyi ndetse no kongera amahirwe y’akazi ku baturage.
Mu biganiro byabaye, hibanzwe cyane ku buryo bwo koroshya ubucuruzi hagati y’ibihugu byombi, nko kugabanya inzitizi ku bucuruzi, korohereza abacuruzi kubona amakuru ajyanye n’amasoko no guteza imbere ubwikorezi bw’ibicuruzwa.
Byitezwe ko mu gihe kiri imbere hashobora gushyirwaho amasezerano yihariye y’ubucuruzi azafasha abacuruzi b’impande zombi gukora neza, no kongera ingano y’ibicuruzwa byoherezwa no kwakirwa hagati y’ibi bihugu.
Ubufatanye mu zindi nzego z’ingenzi
Uretse ubucuruzi, U Rwanda na Cambodia byagaragaje ko bishaka gukorana no mu zindi nzego zirimo:
-
Ubukerarugendo: Ibihugu byombi bifite ibyiza nyaburanga bishobora gukurura ba mukerarugendo. Ubufatanye muri uru rwego bushobora gutuma habaho gusangira ubunararibonye no guteza imbere ibikorwa by’ubukerarugendo.
-
Ubuhinzi: Cambodia ifite ubunararibonye mu buhinzi bw’ibiribwa byinshi, mu gihe U Rwanda na rwo rufite gahunda zo kongera umusaruro w’ubuhinzi. Guhana ubumenyi bishobora kuzamura umusaruro ku mpande zombi.
-
Ikoranabuhanga: U Rwanda rumaze kugera kure mu gukoresha ikoranabuhanga mu gutanga serivisi za Leta, bikaba byafasha Cambodia na yo mu guteza imbere uru rwego.
Inama ya 20 ya Francophonie: amahirwe mashya
Kimwe mu byaganiriweho cyane muri ibi biganiro ni imyiteguro y’Inama ya 20 y’Umuryango w’Ibihugu bikoresha ururimi rw’Igifaransa (Francophonie), iteganyijwe kubera muri Cambodia mu 2026.
Iyi nama izahuza abayobozi b’ibihugu byinshi byo ku isi, ikaba ari umwanya mwiza wo kuganira ku bibazo byugarije isi, birimo ubukungu, umutekano, uburezi n’iterambere rirambye.
Ku Rwanda, kwitabira iyi nama ni amahirwe akomeye yo gukomeza kugaragaza uruhare rwarwo ku ruhando mpuzamahanga, ndetse no gushaka ubufatanye bushya n’ibindi bihugu. Ni na ho hitezwe ko hashobora kubyazwa umusaruro mu rwego rw’ubucuruzi n’ishoramari.
U Rwanda mu kwagura umubano mpuzamahanga
Mu myaka ishize, U Rwanda rwashyize imbaraga mu kwagura umubano n’ibihugu byo mu bice bitandukanye by’isi, birimo Aziya, u Burayi, Amerika n’Afurika. Ibi byatumye igihugu kigira amahirwe menshi mu bucuruzi, ishoramari no kungurana ubumenyi.
Ubufatanye na Cambodia ni kimwe mu bimenyetso bigaragaza ko U Rwanda rutagishaka kugarukira ku masoko asanzwe gusa, ahubwo ruri gushaka no kwagura ibikorwa byarwo ku mugabane wa Aziya, aho ubukungu buri kuzamuka cyane.
Inyungu ku baturage
Iyo ibihugu bibiri bikomeje kunoza imikoranire yabyo, inyungu ntigarukira ku bayobozi gusa, ahubwo igera no ku baturage. Abacuruzi babona amasoko mashya, urubyiruko rukabona amahirwe y’akazi, ndetse n’abashoramari bakabona aho bashora imari.
Ku baturage b’u Rwanda, ubu bufatanye bushobora gutuma haboneka:
-
Ibicuruzwa byinshi ku masoko
-
Igabanuka ry’ibiciro bitewe n’ihiganwa mu bucuruzi
-
Amahirwe mashya y’akazi
-
Ubumenyi bushya buva mu bindi bihugu
Imbogamizi zishobora kubaho
Nubwo ubu bufatanye bufite inyungu nyinshi, hari n’imbogamizi zishobora kubaho, zirimo:
-
Intera ndende iri hagati y’ibihugu byombi ishobora gutuma ubwikorezi buhenze
-
Itandukaniro mu mategeko n’imikorere y’ubucuruzi
-
Ubumenyi bucye bw’abacuruzi ku masoko mashya
Gusa izi mbogamizi zishobora gukemurwa binyuze mu masezerano ahamye, gukoresha ikoranabuhanga no kongera ubufatanye hagati y’inzego zitandukanye.
Icyerekezo cy’ahazaza
U Rwanda na Cambodia bigaragaza ko bifite ubushake bwo gukomeza kunoza umubano wabyo, by’umwihariko mu bucuruzi no mu iterambere ry’ubukungu. Ibi biganiro byabaye ni intambwe ikomeye iganisha ku mubano urambye uzafasha ibihugu byombi kugera ku ntego zabyo z’iterambere.
Mu gihe isi iri guhinduka, ibihugu bishobora gutsinda ni ibishobora gufungura imiryango y’ubufatanye no gushaka amahirwe mashya. U Rwanda ruri mu bihugu byamaze gusobanukirwa neza iri hame, ari na yo mpamvu rukomeje kwagura imikoranire n’ibindi bihugu hirya no hino ku isi.
Umwanzuro
Ubufatanye hagati y’u Rwanda na Cambodia ni intambwe iganisha ku iterambere rirambye, aho ubucuruzi, ishoramari n’ihahanwa ry’ubumenyi bizagira uruhare runini mu kuzamura ubukungu bw’ibihugu byombi.
Ibiganiro hagati ya Ambasaderi Nkubito Manzi na Sun Chanthol byerekanye ko hari ubushake n’icyerekezo gihamye cyo gukomeza kunoza imikoranire, no kubyaza umusaruro amahirwe ari mu bucuruzi mpuzamahanga.
Mu gihe hategerejwe Inama ya 20 ya Francophonie izabera muri Cambodia, byitezwe ko izarushaho gukomeza gushimangira umubano w’ibihugu byombi no gufungura andi mahirwe mashya azagirira akamaro abaturage b’impande zombi.