Urubyiruko rwa FPR Inkotanyi Rwibukijwe Inshingano Zarwo mu Kubaka Ejo Hazaza h’u Rwanda
Umunyamabanga Mukuru w’Umuryango FPR Inkotanyi, Amb. Bazivamo Christophe, yashimangiye ko urubyiruko rufite uruhare rukomeye mu kubaka no guteza imbere Igihugu, arusaba gukomeza kumenya inshingano zarwo no kuzirangiza neza. Ibi yabigarutseho mu nama y’urubyiruko rw’uyu muryango, aho yavuze ko atari inama y’amatora gusa ahubwo yabaye umwanya wo kungurana ibitekerezo, gusangira icyerekezo no kongera kwiyemeza gukorera Igihugu.
Mu ijambo rye, Amb. Bazivamo yavuze ko urubyiruko ari imbaraga z’Igihugu zidashobora gusimbuzwa, bityo ko rukwiye guhora ruri maso, rufite intego kandi ruyobowe n’indangagaciro zubaka. Yagize ati:
“Uyu munsi ntabwo wabaye uw’amatora gusa, ahubwo wabaye umunsi wo kungurana ibitekerezo ndetse ni n’uwo kwiyemeza no kumva neza inshingano zidasanzwe mufite nk’imbaraga zubaka ejo hazaza h’Igihugu cyacu.”
Inama yagaragaje uruhare rw’urubyiruko mu miyoborere myiza
Iyi nama yitabiriwe n’urubyiruko ruturutse hirya no hino mu Gihugu, igamije kurebera hamwe uko rwakomeza kugira uruhare mu miyoborere myiza, iterambere rirambye ndetse no kubaka Igihugu gifite amahoro n’umutekano. Abayitabiriye bagaragaje ko bishimiye amahirwe bahabwa yo kugira ijambo mu miyoborere y’Igihugu cyabo.
Mu biganiro byatanzwe, hibanzwe ku ruhare rw’urubyiruko mu guteza imbere ubukungu, guteza imbere ubumenyi n’ikoranabuhanga, ndetse no kurwanya ibibazo byugarije sosiyete birimo ubushomeri, ibiyobyabwenge n’indi myitwarire mibi.
Kwiyubaka no kwigira: Inkingi y’iterambere ry’urubyiruko
Abayobozi batandukanye bagarutse ku kamaro ko kwiyubaka kw’urubyiruko, cyane cyane binyuze mu burezi bufite ireme, imyuga n’ubumenyi ngiro. Basabye urubyiruko kudategereza akazi gusa ahubwo no kwihangira imirimo, bakoresheje ubumenyi bafite ndetse n’amahirwe aboneka mu Gihugu.
Urubyiruko narwo rwagaragaje ko rufite ubushake bwo gukora cyane no guteza imbere Igihugu, ariko rwasabye ko rwakomeza gufashwa kubona inguzanyo zoroshye, amahugurwa ndetse n’isoko ry’ibyo rukora.
Indangagaciro za FPR Inkotanyi nk’ishingiro ry’ubuyobozi bwiza
Amb. Bazivamo yibukije urubyiruko ko indangagaciro za FPR Inkotanyi zirimo gukunda Igihugu, ubunyangamugayo, kwigira no gukorera hamwe ari zo zigomba kubaranga mu bikorwa byabo bya buri munsi. Yabasabye kwirinda ibikorwa byose byabangamira iterambere ry’Igihugu, ahubwo bagaharanira kuba intangarugero mu bandi.
Yagize ati:
“Urubyiruko rugomba kuba icyitegererezo cyiza mu muryango nyarwanda. Mugomba kurangwa n’indangagaciro nziza, mukaba abayobozi beza b’ejo hazaza.”
Urubyiruko nk’imbarutso y’udushya n’iterambere
Mu nama hagaragajwe ko urubyiruko ari rwo rufite ubushobozi bwo kuzana udushya (innovation) dushobora guhindura ubuzima bw’Abanyarwanda. Hibanzwe ku rubyiruko rukora mu ikoranabuhanga, ubuhinzi bugezweho, ubucuruzi n’inganda nto n’iziciriritse.
Abatanze ibiganiro bagaragaje ko hari amahirwe menshi mu Rwanda urubyiruko rwakoresha, cyane cyane mu bijyanye na gahunda za Leta zigamije kurufasha, zirimo gahunda z’inguzanyo, amahugurwa ndetse n’ubufasha mu gutangiza imishinga.
Uruhare rw’urubyiruko mu kubungabunga amahoro n’umutekano
Amb. Bazivamo yanibukije urubyiruko ko amahoro n’umutekano ari byo shingiro ry’iterambere ry’Igihugu, bityo ko bagomba kubirinda no kubisigasira. Yabasabye kwirinda ibitekerezo by’urwango, amacakubiri n’ibindi byose bishobora gusenya ubumwe bw’Abanyarwanda.
Yagize ati:
“Nta terambere rishoboka hatari amahoro. Ni inshingano zanyu kurinda ibyo twagezeho no gukomeza kubaka u Rwanda rwunze ubumwe.”
Gukorera hamwe nk’urufunguzo rw’intsinzi
Mu biganiro byabaye, hagaragajwe ko gukorera hamwe ari ingenzi cyane mu kugera ku iterambere rirambye. Urubyiruko rwasabwe kwishyira hamwe mu makoperative no mu matsinda y’iterambere, kugira ngo rushobore gukora imishinga minini kandi ifite inyungu.
Abayobozi bagaragaje ko iyo abantu bakoranye, bagira imbaraga nyinshi kurusha iyo buri wese akora ukwe, bityo bakaba bashobora kugera ku musaruro munini.
Urubyiruko rwasabwe kugira icyerekezo n’intego zihamye
Amb. Bazivamo yasabye urubyiruko kudakora ibintu mu kajagari ahubwo rugashyira imbere gahunda n’intego zifatika. Yabasabye kwigira ku mateka y’Igihugu no gukura amasomo ku byagezweho, kugira ngo bashobore kubaka ejo hazaza heza.
Yagize ati:
“Mugomba kugira icyerekezo gisobanutse. Nta muntu ugera ku ntsinzi adafite intego.”
Icyizere ku hazaza h’Igihugu
Abitabiriye inama bagaragaje ko bafite icyizere cyinshi ku hazaza h’u Rwanda, cyane cyane kubera uruhare urubyiruko rukomeje kugira mu iterambere. Bavuze ko biteguye gukomeza gukorera Igihugu cyabo no kurwanya ibibazo byose byakibangamira.
Urubyiruko rwasoje rusezeranya ko ruzakomeza kuba ku isonga mu kubaka Igihugu, rukoresheje imbaraga, ubumenyi n’ubushake bwo gukora.
Umwanzuro: Urubyiruko nk’umusingi w’ejo hazaza
Muri rusange, iyi nama yagaragaje ko urubyiruko ari umusingi w’iterambere ry’u Rwanda. Ubutumwa bwatanzwe bwibanze ku kurushishikariza gukomeza gukora cyane, gukunda Igihugu no kurangwa n’indangagaciro nziza.
Amb. Bazivamo Christophe yasabye urubyiruko gukomeza kwitanga no gukoresha amahirwe rufite, kugira ngo rubashe kubaka Igihugu kirambye kandi gifite iterambere rirambye.
Mu gusoza, yagize ati:
“Ejo hazaza h’u Rwanda hari mu maboko yanyu. Nimukore cyane, mwiyemeze, kandi mukomeze kuba imbaraga zubaka Igihugu.”