Perezida Kagame yashimiye abayobozi anabibutsa ko bagomba kunoza imikorere, kwinenga no gushyira mu bikorwa imyanzuro mu nama yabereye i Gako i Bugesera.
Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yashimiye abayobozi bo mu nzego zitandukanye z’igihugu ku kazi basanzwe bakora, anabashimira uburyo bagaragaje ubushake bwo gusuzuma no kwinenga mu nama barimo. Yabibukije ko ibiganiro bagirana n’imyanzuro bafata bigomba kuba umusingi wo kunoza imikorere no gukemura ibibazo bigihari mu gihugu.
Ibi yabivugiye mu Nama y’abayobozi bo mu nzego z’ubutegetsi bwite bwa Leta n’abo mu nzego zegerejwe abaturage, iri kubera mu Ishuri Rikuru rya Gisirikare cy’u Rwanda riherereye i Gako mu Karere ka Bugesera. Iyi nama isanzwe ifatwa nk’ingenzi mu gushyiraho umurongo w’imikorere y’inzego zitandukanye, aho abayobozi baganira ku bibazo byugarije igihugu, bagasuzuma ibimaze kugerwaho ndetse bagafata ingamba zo gukomeza iterambere.
Gushima akazi gakorwa ariko hakenewe kurushaho kunoza imikorere
Perezida Kagame yashimangiye ko nubwo hari byinshi byagezweho, bitagomba gutuma abayobozi birara, ahubwo bagomba gukomeza gushaka icyarushaho kunoza imikorere. Yagaragaje ko uburyo abayobozi baganira ku bibazo byabo, babyinenga ndetse bagafata imyanzuro, ari intambwe nziza igaragaza ko igihugu kiri mu nzira yo kwiyubaka ishingiye ku kuri no ku gukorera mu mucyo.
Yagize ati:
“Ibyo kwinenga, ibyashingiweho abantu binenga n’imyanzuro, ni nde hano ubyumvise bwa mbere? Bwa kabiri gusa? Bwa gatatu gusa? Ubwo rero ni ukuvuga ngo hari ikindi kibazo wenda kitari kiri mu byinenzwe, tugomba gusuzuma na cyo.”
Aya magambo agaragaza ko Perezida Kagame asaba abayobozi kutagarukira ku byo bamaze kumenya gusa, ahubwo bakarushaho gushaka ibindi bibazo bishobora kuba bitaragaragara neza, kugira ngo bikemurwe mbere y’uko bigira ingaruka zikomeye.
Umuco wo kwinenga nk’inzira yo gutera imbere
Mu byo Perezida Kagame yagarutseho cyane, harimo akamaro ko kwinenga no kwakira ibitekerezo bitandukanye. Yibukije ko nta muntu cyangwa urwego rutagira amakosa, ariko icy’ingenzi ari uburyo ayo makosa yitabwaho, agakosorwa, bityo igihugu kigakomeza gutera imbere.
Yavuze ko kwinenga bidakwiye gufatwa nk’ikintu kibi, ahubwo ari inzira yo kwikosora no kwiyubaka. Iyo abayobozi batinya kuvuga ibitagenda neza cyangwa bakabihishira, bituma ibibazo bikomeza gukura bikagera aho biba ingorabahizi.
Yakomeje agaragaza ko ibiganiro nk’ibi byagombye kuba umuco uhoraho, atari mu nama gusa, ahubwo no mu buzima bwa buri munsi bw’imirimo abayobozi bakora.
Gushyira mu bikorwa imyanzuro, si ukuyifata gusa
Ikindi cyagarutsweho cyane muri iyi nama ni ugushyira mu bikorwa imyanzuro ifatwa. Perezida Kagame yibukije abayobozi ko gufata imyanzuro ari intambwe imwe gusa, ariko ik’ingenzi kurushaho ari uko ishyirwa mu bikorwa neza kandi ku gihe.
Yagaragaje ko hari igihe imyanzuro ifatwa neza, ariko igashyirwa mu bikorwa mu buryo budahagije cyangwa igakerererwa, bigatuma idatanga umusaruro wari utegerejwe. Ibi, ngo, ni kimwe mu bikwiye kwitonderwa cyane.
Yasabye abayobozi kugira umuco wo gukurikirana ibikorwa, bakamenya aho bigeze, bakamenya n’ibituma hari ibitagenda neza, kugira ngo bikosorwe hakiri kare.
Gukorera hamwe no guhuza imbaraga
Perezida Kagame yanashimangiye akamaro ko gukorera hamwe hagati y’inzego zitandukanye. Yavuze ko iterambere ry’igihugu ridashobora kugerwaho n’urwego rumwe gusa, ahubwo bisaba ubufatanye n’ubwumvikane hagati y’inzego zose.
Yibukije abayobozi ko guhuza imbaraga no gusangira amakuru ari ingenzi mu gukemura ibibazo byugarije abaturage. Iyo buri rwego rukora ukwaryo, bituma hari aho ibikorwa bihurirana cyangwa bigatinda kubera kutamenya ibyo abandi bari gukora.
Bityo, yasabye abayobozi gushyira imbere inyungu rusange z’igihugu aho gushyira imbere izabo bwite cyangwa iz’inzego bahagarariye.
Kwibanda ku bibazo by’abaturage
Mu butumwa bwe, Perezida Kagame yagaragaje ko intego nyamukuru y’izi nama n’izindi gahunda za Leta ari uguteza imbere imibereho myiza y’abaturage. Yibukije abayobozi ko bagomba guhora bazirikana ko imirimo yabo igamije gukemura ibibazo by’abaturage no kubateza imbere.
Yavuze ko abayobozi bagomba kwegera abaturage, bakumva ibibazo byabo, bakabishakira ibisubizo bifatika kandi birambye. Iyo abayobozi batita ku bibazo by’abaturage, bituma icyizere abaturage bafitiye ubuyobozi kigabanuka.
Gukomeza gusuzuma ibitagenda neza
Perezida Kagame yashimangiye ko gusuzuma ibitagenda neza bidakwiye kuba igikorwa gikorerwa rimwe gusa, ahubwo kigomba kuba umuco uhoraho. Yavuze ko buri gihe habaho ibibazo bishya bigenda bivuka, bityo hakenewe uburyo buhoraho bwo kubisesengura no kubikemura.
Yagaragaje ko n’ibibazo bitagaragajwe mu biganiro byabaye, bishobora kuba bihari, bityo hakenewe ubushishozi bwo kubimenya no kubishakira ibisubizo.
Inama nk’izi nk’umusingi w’iterambere rirambye
Iyi nama iri kubera i Gako ifatwa nk’umwe mu miyoborere ishingiye ku gusuzuma no gufata imyanzuro isobanutse. Ni urubuga rutuma abayobozi bungurana ibitekerezo, bagasangira ubunararibonye, ndetse bagafata ingamba zo gukomeza guteza imbere igihugu.
Abasesenguzi bagaragaza ko izi nama zigira uruhare runini mu gutuma gahunda za Leta zishyirwa mu bikorwa neza, kuko zitanga umwanya wo gusuzuma aho ibintu bigeze no gukosora ibitagenda neza.
Umusozo: Inshingano z’abayobozi mu kubaka igihugu
Mu gusoza ubutumwa bwe, Perezida Kagame yongeye gushimangira ko abayobozi bafite inshingano zikomeye mu kubaka igihugu. Yabibukije ko ubuyobozi ari umurimo usaba ubwitange, ubunyangamugayo no gushyira imbere inyungu z’abaturage.
Yabasabye gukomeza gukora neza, ariko banarushaho kunoza imikorere aho bikenewe, bakirinda kwirara cyangwa kwishimira ibyo bamaze kugeraho gusa.
Yasoje ashimangira ko u Rwanda rukomeje gutera imbere, ariko ko hakiri urugendo rurerure rusaba imbaraga z’abayobozi bose n’abaturage muri rusange.