Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Nyakubahwa Paul Kagame, yashimangiye ko u Rwanda rudatoteza amadini nk’uko hari bamwe bakomeje kubivuga mu buryo butari bwo, ahubwo ko politiki n’imyumvire y’Igihugu ari ugushyira ibintu mu buryo bukwiye hagamijwe inyungu rusange z’Abanyarwanda bose.
Ibi Perezida Kagame yabigarutseho mu ijambo rye, aho yasobanuye ko u Rwanda ari Igihugu cyubahiriza ubwisanzure bw’amadini, ariko bukajyana n’inshingano zo kubahiriza amategeko n’amabwiriza bigamije kurinda ubuzima n’uburenganzira bw’abaturage.
Yagize ati: “Nta dini na rimwe dutoteza. Icyo dukora ni ugushyira ibintu mu murongo no kureba ko ibikorwa byose bikorerwa mu gihugu byubahiriza amategeko.” Aya magambo agaragaza ko Leta y’u Rwanda idashingiye ku kurwanya ukwemera, ahubwo ishyira imbere imiyoborere myiza n’ituze rusange.
Ubwisanzure bw’amadini mu Rwanda
U Rwanda rufite Itegeko Nshinga ryemerera buri wese uburenganzira bwo kwemera no gusenga uko abyifuza. Aya mahame ashimangira ko nta Munyarwanda ugomba kubuzwa ukwemera kwe cyangwa guhatirwa guhindura imyemerere.
Perezida Kagame yagaragaje ko ubwisanzure butavuze akajagari cyangwa gukora ibinyuranyije n’amategeko. Yavuze ko nk’uko bimeze mu zindi nzego zose, n’amadini agomba gukorera mu murongo w’amategeko agenga igihugu.
Mu myaka ishize, hari insengero n’amatorero byafunzwe kubera kutubahiriza ibisabwa n’amategeko, birimo ibijyanye n’ubuziranenge bw’inyubako, umutekano w’abasengera hamwe ndetse n’imikorere itanyuze mu mucyo. Ibi byatumye hari bamwe bafata icyemezo cya Leta nk’igitotezo, ariko ubuyobozi bw’Igihugu busobanura ko byari bigamije kurinda ubuzima bw’abaturage no kunoza imikorere.
Gushyira ibintu mu buryo: Intego ya politiki y’u Rwanda
Perezida Kagame yasobanuye ko gushyira ibintu mu buryo bukwiye ari imwe mu nkingi za politiki y’u Rwanda. Ibi bisobanuye ko nta rwego na rumwe rugomba gukora uko rwishakiye, ahubwo ko buri wese agomba gukurikiza amategeko.
Yagaragaje ko igihugu cyanyuze mu bihe bikomeye by’amateka, birimo Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, aho imiyoborere mibi n’imyumvire icamo ibice byagize uruhare mu gusenya Igihugu. Nyuma yaho, u Rwanda rwafashe icyemezo cyo kubaka inzego zikomeye, zishingiye ku mategeko n’imiyoborere iboneye.
Mu gushyira ibintu mu murongo, Leta y’u Rwanda yashyizeho amabwiriza agenga imiryango ishingiye ku myemerere, agamije kureba ko ibikorwa byayo bitabangamira ituze n’umutekano by’igihugu.
Amadini nk’abafatanyabikorwa mu iterambere
Perezida Kagame yagaragaje ko amadini atari abanzi b’Igihugu, ahubwo ari abafatanyabikorwa mu kubaka iterambere. Yibukije ko mu Rwanda hari amadini menshi akora ibikorwa by’ingirakamaro birimo amashuri, ibitaro, ibikorwa by’ubugiraneza no gufasha abatishoboye.
Yashimangiye ko icyo Leta isaba ari uko ayo madini akora mu mucyo, akagira ubuyobozi bufite ubumenyi n’ubushobozi bwo kuyayobora neza.
Yavuze ko hari aho byagaragaye ko bamwe mu bayobozi b’amadini bayobya abayoboke babo, babashora mu bikorwa bidafite ishingiro cyangwa bibateza ibihombo. Ibi ni byo Leta iba ishaka gukumira, si ukwibasira ukwemera kwabo.
Kurwanya ubucuruzi bwitwikiriye idini
Mu magambo ye, Perezida Kagame yagarutse ku kibazo cy’abantu bitwikira idini bagamije inyungu zabo bwite. Yavuze ko hari aho amadini yahindutse nk’ubucuruzi, aho abayobozi bamwe bakusanya imisanzu n’amaturo mu buryo butanyuze mu mucyo.
Yashimangiye ko gushyira ibintu mu murongo bisobanuye no kurwanya ibikorwa nk’ibi, kuko bidindiza iterambere kandi bigateza abaturage ibibazo.
Ati: “Ntabwo ukwemera gukwiye guhinduka uburyo bwo gushuka abantu cyangwa kubambura ibyabo. Ibyo ntibijyanye n’indangagaciro twifuza kubakiraho Igihugu.”
U Rwanda n’ihame ryo kwigira
Perezida Kagame yongeye kwibutsa ko u Rwanda rufite uburenganzira bwo kwishyiriraho politiki ijyanye n’ukuri kwarwo. Yavuze ko hari igihe hari abashaka kugena uko Igihugu kigomba kuyoborwa, bagendeye ku nyungu cyangwa imyumvire yabo bwite.
Yashimangiye ko politiki yo gushyira ibintu mu buryo bukwiye itagamije kunezeza amahanga, ahubwo igamije inyungu z’Abanyarwanda.
Ati: “Icy’ingenzi kuri twe ni imibereho myiza n’umutekano by’Abanyarwanda. Ibyo ni byo biduha umurongo w’ibyo dukora.”
Imikoranire myiza hagati ya Leta n’amadini
U Rwanda rwashyizeho inzego n’uburyo bwo gukorana n’amadini mu buryo bwubaka. Hari ibiganiro bihoraho bigamije kunoza imikoranire no gukemura ibibazo mu bwumvikane.
Perezida Kagame yagaragaje ko aho hari ibitagenda neza, ibiganiro ari byo biba umuti wa mbere, aho kuba guhangana cyangwa gukwirakwiza amakuru atari yo.
Yasabye abayobozi b’amadini gukomeza kugira uruhare mu kubaka ubumwe n’ubudaheranwa, bakigisha abayoboke babo indangagaciro zirimo gukunda igihugu, kubaha amategeko no kwirinda ivangura.
Ubutumwa ku Banyarwanda
Perezida Kagame yasabye Abanyarwanda kudaha amatwi amakuru ayobya agamije guca igikuba no gutanya abaturage. Yabibukije ko u Rwanda rwiyemeje kuba Igihugu kigendera ku mategeko kandi cyubahiriza uburenganzira bwa buri wese.
Yashimangiye ko gushyira ibintu mu buryo bukwiye atari igikorwa kigamije guhutaza, ahubwo ari intambwe igamije kubaka Igihugu kirangwa n’ituze, umutekano n’iterambere rirambye.
Umusozo
Mu gusoza, Perezida Kagame yongeye gushimangira ko u Rwanda rudatoteza amadini, ahubwo ko rushyira imbere politiki yo kunoza no gutunganya imikorere mu nzego zose z’Igihugu.
Ubutumwa bwe bugaragaza ko Leta y’u Rwanda ishaka imikoranire ishingiye ku mucyo, ku mategeko no ku nyungu rusange, aho amadini n’inzego za Leta bifatanya kubaka Igihugu cyunze ubumwe kandi gifite icyerekezo.
Mu gihe hari abashobora gukomeza gusobanura nabi izi politiki, Perezida Kagame ashimangira ko ukuri guhari: u Rwanda rushyira imbere uburenganzira bwa buri wese, ariko bukajyana n’inshingano zo kubahiriza amategeko no kubaka Igihugu gitekanye kandi gitekereza ku hazaza h’abagituye bose.