Dr Usta Kaitesi yahagarariye u Rwanda mu Nama y’Abaminisitiri ba OACPS i Malabo
Mu gihe isi ikomeje guhura n’ibibazo bikomeye birimo ihindagurika ry’ikirere, ubukungu butajegajega, n’intambara zigaragara mu bice bitandukanye by’isi, ibihugu bikomeje gushaka inzira z’ubufatanye zishobora gutuma haboneka ibisubizo birambye. Ni muri urwo rwego Umunyamabanga wa Leta muri Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga n’Ubutwererane, Dr Usta Kaitesi, yahagarariye u Rwanda mu Nama y’Abaminisitiri y’Umuryango uhuza ibihugu bya Afurika, Karayibe na Pasifika (OACPS), iri kubera i Malabo muri Guinée équatoriale.
Iyi nama ibaye mu gihe hategerejwe Inama ya 11 y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma zigize OACPS, ikaba ifatwa nk’ingenzi mu gushyiraho umurongo mushya w’ubutwererane hagati y’ibihugu biri muri uyu muryango n’abafatanyabikorwa bawo ku rwego mpuzamahanga.
Malabo – Umujyi wakiriye iyi nama mpuzamahanga
Umujyi wa Malabo, umurwa mukuru wa Guinée équatoriale, ni wo wakiriye iyi nama y’Abaminisitiri. Ni umwe mu mijyi y’ingenzi muri Afurika yo Hagati, kandi ukomeje kwakira inama mpuzamahanga zitandukanye zigaruka ku bukungu, politiki n’iterambere.
Kwakira iyi nama ya OACPS bigaragaza uruhare Guinée équatoriale ifite mu gushyigikira ubufatanye bw’ibihugu byo mu majyepfo y’isi (Global South), cyane cyane mu bijyanye n’ubucuruzi, iterambere rirambye n’imikoranire n’ibihugu byateye imbere.
OACPS ni iki, kandi ifite uruhe ruhare?
Uyu muryango wagiye ugaragara cyane mu masezerano y’ubutwererane hagati y’ibihugu byawo n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi (EU), cyane cyane mu masezerano azwi nka Cotonou Agreement, yasimbuwe n’andi masezerano mashya ajyanye n’igihe.
Intego nyamukuru ya OACPS ni:
- Guteza imbere iterambere rirambye,
- Gushyigikira ubucuruzi n’ishoramari,
- Kurwanya ubukene,
- Guteza imbere amahoro n’umutekano,
- Guhangana n’ingaruka z’ihindagurika ry’ikirere.
Ibyibanzweho: Iterambere rirambye n’ubutwererane mpuzamahanga
Mu ijambo rye, Dr Usta Kaitesi yatanze ibitekerezo by’u Rwanda ku ngingo zagarutsweho, zirimo iterambere rirambye n’ubutwererane hagati y’ibihugu byateye imbere n’ibikiri mu nzira y’amajyambere.
Yagaragaje ko iterambere rirambye ritagomba kuba amagambo gusa, ahubwo rigomba gushingira ku bikorwa bifatika bigira ingaruka nziza ku mibereho y’abaturage. Yibukije ko ibihugu bikiri mu nzira y’amajyambere bikwiye guhabwa amahirwe angana mu bucuruzi, kubona inkunga zishingiye ku butabera no ku mahirwe angana.
U Rwanda rwagaragaje ko ubufatanye bugomba:
- Gushingira ku bwubahane,
- Kuba bufite inyungu ku mpande zombi,
- Guteza imbere ikoranabuhanga no guhererekanya ubumenyi,
- Gushyigikira gahunda zo guhangana n’ihindagurika ry’ikirere.
U Rwanda mu ruhando mpuzamahanga
Kuba Dr Usta Kaitesi yahagarariye u Rwanda muri iyi nama ni ikimenyetso cy’uko igihugu gikomeje kugira uruhare rufatika mu biganiro mpuzamahanga. U Rwanda rumaze igihe rugaragara nk’igihugu gifite ijambo rikomeye ku bijyanye n’iterambere rirambye, imiyoborere myiza n’ubufatanye bushingiye ku gaciro.
Mu myaka ishize, u Rwanda rwashyize imbaraga mu:
- Guteza imbere ubukungu bushingiye ku bumenyi,
- Gukoresha ikoranabuhanga mu nzego zitandukanye,
- Gushora imari mu rubyiruko n’abagore,
- Guhangana n’ihindagurika ry’ikirere binyuze mu bikorwa birimo kongera amashyamba no gukoresha ingufu zisubira.
Ibi byose ni ingingo zigaragaza ko igihugu gifite ibyo gisangiza amahanga mu biganiro nk’ibi.
Ubutwererane hagati y’Amajyaruguru n’Amajyepfo y’Isi
Kimwe mu byagarutsweho cyane muri iyi nama ni uburyo ubufatanye hagati y’ibihugu byateye imbere (Global North) n’ibikiri mu nzira y’amajyambere (Global South) bwakongerwamo imbaraga.
Ibihugu byinshi byo muri Afurika, Karayibe na Pasifika bikunze kugaragaza ko hari icyuho gikomeye mu:
- Kugeza ku isoko mpuzamahanga,
- Kubona inkunga zihagije zo guhangana n’ingaruka z’ihindagurika ry’ikirere,
- Kwishyura imyenda,
- Kugira uruhare rungana mu gufata ibyemezo ku rwego mpuzamahanga.
Dr Usta Kaitesi yagaragaje ko ubufatanye bushya bugomba gushyira imbere inyungu rusange no kubaka ubushobozi bw’ibihugu bikiri mu nzira y’amajyambere, aho kubishingira ku nkunga z’igihe gito zidafite ingaruka zirambye.
Ihindagurika ry’ikirere n’iterambere rirambye
Kimwe mu bibazo bikomeye byagarutsweho ni ihindagurika ry’ikirere. Ibihugu byinshi byo muri OACPS biri mu byibasirwa cyane n’ingaruka z’ikirere, nyamara bidafite uruhare runini mu myuka ihumanya ikirere.
U Rwanda rwagaragaje ko:
- Hakenewe inkunga yisumbuye mu rwego rw’imari,
- Hakenewe guhererekanya ikoranabuhanga rigezweho,
- Hakenewe kubaka ubushobozi bw’inzego z’ibihugu mu guhangana n’ibiza.
Iterambere rirambye ntirishobora kugerwaho hatitawe ku kibazo cy’ikirere, cyane cyane mu bihugu bikennye bikomeje guhura n’ibiza nk’imyuzure, amapfa n’inkangu.
Iteganyijwe: Inama ya 11 y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma
Iyi nama y’Abaminisitiri ibaye mu gihe hategerejwe Inama ya 11 y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma zigize OACPS. Iyi nama izaba ifite akamaro kanini mu gushyiraho imyanzuro ya politiki izagena icyerekezo cy’umuryango mu myaka iri imbere.
Abaminisitiri bategura inzira n’imyanzuro izagezwa ku bakuru b’ibihugu, bityo ibiganiro byabereye i Malabo bikaba ari intambwe y’ingenzi mu gutegura iyo nama ikomeye.
Uruhare rw’u Rwanda mu miyoborere mpuzamahanga
Mu gihe isi ikomeje guhinduka, u Rwanda rukomeje kwagura umubano warwo n’ibihugu bitandukanye. Uruhare mu nama nk’izi rufasha igihugu:
- Gushimangira ijambo ryacyo mu ruhando mpuzamahanga,
- Gushaka abafatanyabikorwa bashya,
- Guteza imbere inyungu z’abaturage bacyo,
- Kwerekana ubunararibonye bwacyo mu iterambere rirambye.
U Rwanda rwagiye rugaragaza ko ubufatanye bushingiye ku gaciro n’ubwubahane bushobora gutanga umusaruro urambye.
Umwanzuro
Inama y’Abaminisitiri ba OACPS yabereye i Malabo ni imwe mu nama zikomeye zigaruka ku hazaza h’ubutwererane hagati y’ibihugu byo muri Afurika, Karayibe na Pasifika n’abafatanyabikorwa bazo ku rwego mpuzamahanga.
Kuba Dr Usta Kaitesi yahagarariye u Rwanda muri iyi nama bigaragaza ko igihugu gikomeje kugira uruhare rukomeye mu biganiro by’iterambere rirambye no mu gushaka ibisubizo by’ibibazo byugarije isi.
Mu gihe hategerejwe Inama ya 11 y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma, amaso yose azaba areba ku myanzuro izafatwa n’icyerekezo gishya cya OACPS. Ku Rwanda, ni andi mahirwe yo gukomeza kwagura ubufatanye no guteza imbere inyungu z’abaturage barwo mu ruhando mpuzamahanga.