Minisitiri w’Ingabo za Mozambique Yasuye Ingabo z’u Rwanda Ziri Kurwanya Iterabwoba i Mocímboa da Praia
Mu gihe umutekano ukomeje kugenda ugaruka mu bice byinshi byo mu Ntara ya Cabo Delgado muri Mozambique, Minisitiri w’Ingabo z’icyo gihugu, Cristóvão Artur Chume, yagiriye uruzinduko Inzego z’Umutekano z’u Rwanda (RSF) zikorera i Mocímboa da Praia, kuri uyu wa Kane. Uru ruzinduko rwabaye ikimenyetso gikomeye cy’ubufatanye bukomeje gukomera hagati y’u Rwanda na Mozambique mu rugamba rwo guhashya imitwe y’iterabwoba imaze imyaka iteza umutekano muke muri ako karere.
Minisitiri Chume yari aherekejwe na Brigadier General Tomás Francisco João Mponha, Umuyobozi wungirije w’Ingabo za Mozambique zirwanira ku Butaka (FADM), ndetse n’itsinda ry’abasirikare bakuru bafite inshingano zitandukanye mu rwego rw’umutekano n’igisirikare cya Mozambique.
Uruhare rw’u Rwanda mu Kugarura Umutekano muri Cabo Delgado
U Rwanda rwatangiye kohereza Ingabo n’Abapolisi muri Mozambique muri Nyakanga 2021, nyuma y’ubusabe bwa Guverinoma ya Mozambique yari ihangayikishijwe n’ibikorwa by’iterabwoba byari bimaze gufata intera ndende mu Ntara ya Cabo Delgado. Icyo gihe, imitwe yitwaje intwaro yari yarigaruriye ibice byinshi birimo umujyi wa Mocímboa da Praia, wari warahindutse icyicaro gikomeye cy’abo barwanyi.
Igihe Ingabo z’u Rwanda zageraga muri ako gace, abaturage benshi bari bamaze guhunga ingo zabo, ibikorwa by’ubukungu byarasenyutse, ndetse ubuzima bwari bwarahagaze. By’umwihariko, ibikorwa bya gaz byari byarahungabanye cyane bitewe n’umutekano muke wari umaze igihe.
Mu gihe gito cyane, Ingabo z’u Rwanda zifatanyije n’iza Mozambique zatangiye ibikorwa bikomeye byo kwirukana no guhashya abo barwanyi. Mocímboa da Praia, yari yarabaye indiri y’iterabwoba, yongeye gusubizwa mu maboko ya Leta ya Mozambique. Ibyo byafashwe nk’intsinzi ikomeye ku rwego rw’akarere ndetse n’umugabane wa Afurika muri rusange.
Uruzinduko Rwari Rugamije Gushima no Kureba Intambwe Imbere
Mu ruzinduko yagiriye i Mocímboa da Praia, Minisitiri Cristóvão Artur Chume yasuye ibice bitandukanye birimo aho Inzego z’Umutekano z’u Rwanda zikorera, anagirana ibiganiro n’abayobozi bazo. Yagaragarijwe uko ibikorwa by’umutekano bikorwa ku munsi ku munsi ndetse n’uruhare rwabyo mu gutuma abaturage bongera kugira icyizere cyo gusubira mu buzima busanzwe.
Amakuru aturuka mu nzego z’umutekano agaragaza ko Minisitiri Chume yashimye ubunyamwuga, imyitwarire ndetse n’ubwitange bw’Ingabo z’u Rwanda mu rugamba rwo kurwanya iterabwoba. Yavuze ko uruhare rwazo rwagize akamaro gakomeye mu kugarura amahoro n’ituze muri Cabo Delgado.
Yagize ati:
“Ubufatanye hagati ya Mozambique n’u Rwanda bwatanze umusaruro ugaragara. Uyu munsi abaturage benshi barimo gusubira mu byabo, ibikorwa remezo birimo kongera gukora, kandi icyizere cy’abaturage kiragenda cyiyongera.”
Mocímboa da Praia: Umujyi Wari Warabaye Ikimenyetso cy’Iterabwoba
Mocímboa da Praia ni umwe mu mijyi yafashwe nk’inkingi y’ibikorwa by’iterabwoba muri Cabo Delgado. Mbere y’uko Ingabo z’u Rwanda zihagera, uwo mujyi wari warafashwe n’imitwe yitwaje intwaro mu gihe kirenga umwaka. Abo barwanyi bakoreshaga uwo mujyi nk’icyicaro cyo kugaba ibitero mu bice bitandukanye.
Abaturage benshi bari barahunze kubera ubwicanyi, gusahura no gutwika amazu. Imibereho yari yarahagaze, amashuri n’ibitaro byinshi bidakora, ndetse ubuhahirane bwarasenyutse.
Nyuma yo kwinjira kw’Ingabo z’u Rwanda, ibintu byatangiye guhinduka. Imihanda yongeye gukoreshwa, amasoko arongera arakora, abaturage batangira gusubira mu byabo, ndetse ibikorwa by’ubucuruzi bitangira kuzanzamuka buhoro buhoro.
Uyu munsi, Mocímboa da Praia ifatwa nk’ikimenyetso cy’intsinzi y’urugamba rwo guhashya iterabwoba muri Mozambique.
Abaturage Bakomeje Gushimira U Rwanda
Mu bice byinshi bya Cabo Delgado, abaturage bagaragaje kenshi ko bashimira uruhare rw’u Rwanda mu kubafasha kongera kubona amahoro. Hari abavuga ko mbere batari bagishoboye gusinzira amajoro kubera ubwoba bw’ibitero, ariko ubu bakaba bongera gukora imirimo yabo ya buri munsi.
Abacuruzi bavuga ko ibikorwa by’ubuhahirane byongeye kuzamuka, abarimu n’abanyeshuri bagasubira mu mashuri, ndetse serivisi z’ubuzima zikongera gukora neza.
Hari abaturage bagiye bavuga ko Ingabo z’u Rwanda zagaragaje imyitwarire myiza, kubaha abaturage no gukorana nabo neza, ibintu byatumye abaturage benshi bazigirira icyizere.
Ubufatanye bwa Gisirikare hagati y’u Rwanda na Mozambique
Ubufatanye hagati y’u Rwanda na Mozambique ntabwo bugarukira gusa ku rugamba rwo kurwanya iterabwoba, ahubwo bwagutse no mu zindi nzego zirimo guhugura abasirikare, gusangira ubunararibonye ndetse no kubaka ubushobozi bw’inzego z’umutekano za Mozambique.
Kuva ibikorwa byatangira, u Rwanda rwakomeje kugaragaza ubushake bwo gufasha ibihugu bya Afurika kubona ibisubizo ku bibazo by’umutekano binyuze mu bufatanye bwa Afurika ubwawo.
Abasesenguzi benshi bavuga ko uburyo u Rwanda rwitwaye muri Mozambique bwatumye rugirirwa icyizere ku rwego mpuzamahanga mu bijyanye no kubungabunga amahoro no kurwanya iterabwoba.
Intambwe y’Iterambere Igaragara muri Cabo Delgado
Nubwo hari aho hakigaragara ibikorwa by’umutekano muke rimwe na rimwe, intambwe imaze guterwa muri Cabo Delgado irashimishije. Ibikorwa remezo byinshi byatangiye gusubirwamo, abaturage baragenda bagaruka mu byabo, ndetse ibikorwa by’iterambere biragenda byiyongera.
Leta ya Mozambique ikomeje gukorana n’abafatanyabikorwa batandukanye mu rwego rwo kongera kubaka ibikorwa byangijwe n’intambara no gufasha abaturage basubira mu buzima busanzwe.
Hari kandi imishinga minini y’ubukungu irimo iyo gucukura no gutunganya gaz natural iri kongera gusubukurwa, ibintu bifatwa nk’ikimenyetso cy’uko icyizere cy’umutekano kirimo kugaruka.
U Rwanda rukomeje Kugaragaza Ubushobozi mu Kubungabunga Amahoro
Mu myaka yashize, u Rwanda rwagiye rwitabira ibikorwa bitandukanye byo kubungabunga amahoro ku Isi, cyane cyane muri Afurika. Ingabo zarwo zagiye zoherezwa mu bihugu bitandukanye birimo Sudani y’Epfo, Centrafrique ndetse na Mozambique.
Abasesenguzi bavuga ko impamvu Ingabo z’u Rwanda zikomeje gushimirwa harimo disipuline, gukorana neza n’abaturage ndetse no gukora ibikorwa by’umutekano bifite gahunda ihamye.
Muri Mozambique, uruhare rw’u Rwanda rwabaye urw’ingenzi cyane kuko rwafashije guhagarika ikwirakwira ry’iterabwoba ryashoboraga no kugira ingaruka ku bindi bihugu byo mu karere.
Icyizere cy’Amahoro Arambye
Uruzinduko rwa Minisitiri Cristóvão Artur Chume rugaragaza ko Mozambique ikomeje guha agaciro uruhare rw’u Rwanda mu rugamba rwo kugarura amahoro. Ni uruzinduko rwashimangiye ubufatanye n’ubucuti hagati y’ibihugu byombi.
Nubwo urugamba rwo kurwanya iterabwoba rugikomeje, hari icyizere ko amahoro arambye ashobora kugerwaho binyuze mu bufatanye, gukomeza kubaka ubushobozi bw’inzego z’umutekano no gushyira imbere iterambere ry’abaturage.
Abaturage ba Cabo Delgado bakomeje gusaba ko umutekano wakomeza kubungabungwa kugira ngo bongere kubaho mu mahoro, abana babo bajye mu mashuri, ubucuruzi bukomeze gutera imbere, ndetse ubuzima busanzwe busubire ku murongo.
Mu gihe Minisitiri w’Ingabo za Mozambique yasuraga Inzego z’Umutekano z’u Rwanda ziri i Mocímboa da Praia, byongeye kwerekana ko urugendo rwo guhashya iterabwoba no kubaka amahoro ari urugendo rusaba ubufatanye, ubwitange n’icyizere cy’ejo hazaza heza ku baturage ba Mozambique ndetse n’akarere ka Afurika muri rusange.