U Rwanda n’u Buholandi mu bufatanye bukomeye mu rwego rw’ubutabera, hibandwa ku gukurikirana abakekwaho Jenoside
Minisitiri w’Ubutabera w’u Rwanda, Dr Emmanuel Ugirashebuja, yagiranye ibiganiro by’ingenzi na mugenzi we w’u Buholandi, David van Weel, bigamije gukomeza gushimangira ubufatanye bumaze igihe kirekire hagati y’ibihugu byombi mu rwego rw’ubutabera. Ibi biganiro byabaye mu gihe isi ikomeje gushyira imbaraga mu gukurikirana abakekwaho ibyaha bya Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994, aho bamwe muri bo bakomeje kugaragara mu bihugu bitandukanye byo ku isi.
Ubufatanye hagati y’u Rwanda n’u Buholandi si ubwa none, kuko bumaze imyaka myinshi bushingiye ku cyizere no ku ntego ihuriweho yo kurwanya kudahana no kugeza ubutabera ku bakoze ibyaha bikomeye. Muri ibi biganiro, impande zombi zongeye gushimangira ko gukurikirana abakekwaho Jenoside ari inshingano idakwiye gusubikwa cyangwa guteshwa agaciro n’igihe, ahubwo ko ari urugamba rukwiye gukomeza kugeza ubutabera bugereye kuri bose.
Dr Ugirashebuja yavuze ko u Rwanda rukomeje gushyira imbere ubutabera nk’inkingi ikomeye mu kubaka igihugu kirambye. Yagaragaje ko nubwo Jenoside yabaye hashize imyaka irenga 30, hakiri abantu bakekwaho kuyigiramo uruhare bakidegembya mu bihugu by’amahanga, bityo hakenewe ubufatanye bukomeye mu rwego mpuzamahanga kugira ngo bakurikiranwe. Yashimangiye ko ubutabera butagomba kugira imipaka, kandi ko igihugu icyo ari cyo cyose gifite inshingano yo gufasha mu gukurikirana abakekwaho ibyaha byibasira inyokomuntu.
Ku ruhande rw’u Buholandi, David van Weel yagaragaje ko igihugu cye gishyigikiye byimazeyo ibikorwa byo kurwanya kudahana, cyane cyane ku byaha bya Jenoside. Yavuze ko u Buholandi bwiteguye gukomeza gukorana n’u Rwanda mu buryo bufatika, haba mu gutanga amakuru, gufata abakekwaho ibyaha, no kubashyikiriza ubutabera. Yongeyeho ko ubutabera ari ishingiro ry’amahoro arambye, kandi ko bidashoboka kubaka ejo hazaza heza hatabanje gukemura ibibazo by’ahashize.
Ibi biganiro byibanze cyane ku buryo bwo kunoza imikoranire hagati y’ibihugu byombi mu gukurikirana abakekwaho Jenoside baba mu Buholandi cyangwa mu bindi bihugu by’i Burayi. Hashyizweho ingamba zo gukomeza gusangira amakuru, kunoza uburyo bwo gukusanya ibimenyetso, no koroshya inzira z’amategeko zifasha mu kohereza abakekwaho ibyaha aho bagomba kuburanira.
Mu myaka yashize, u Buholandi bwagaragaje ubushake mu gufasha u Rwanda mu bijyanye n’ubutabera, aho hari bamwe mu bakekwaho Jenoside batawe muri yombi bakaburanishwa, abandi bakoherezwa mu Rwanda gukurikiranwa n’inkiko. Ibi byatanze icyizere ko ubufatanye mpuzamahanga bushobora gutanga umusaruro ufatika mu kurwanya kudahana.
Nubwo bimeze bityo, haracyari imbogamizi zitandukanye zituma urugendo rwo kugera ku butabera rworoha. Zimwe muri izo mbogamizi zirimo itandukaniro ry’amategeko hagati y’ibihugu, ikibazo cy’ibimenyetso bigenda bishira uko imyaka ishira, ndetse n’abatangabuhamya bagenda bagabanuka. Hari kandi ikibazo cy’uko bamwe mu bakekwaho ibyaha bihisha mu bihugu bifite amategeko ataborohereza kubakurikirana cyangwa kubohereza mu bindi bihugu.
Icyakora, impande zombi zagaragaje ko izi mbogamizi zitagomba kuba urwitwazo rwo kudakomeza urugamba rwo kurwanya kudahana. Bemeye ko hakenewe kongera imbaraga mu bufatanye, no gukoresha uburyo bushya bw’ikoranabuhanga mu gukusanya no kubika ibimenyetso, kugira ngo ubutabera bukomeze gutangwa neza.
Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 ni kimwe mu byaha bikomeye byabaye mu mateka y’isi, aho abantu barenga miliyoni imwe bishwe mu gihe gito cyane. Nyuma yayo, u Rwanda rwashyize imbaraga nyinshi mu kugarura amahoro, kubaka ubumwe, no gushyiraho uburyo bwo gutanga ubutabera ku bayigizemo uruhare. Inkiko Gacaca, inkiko zisanzwe, ndetse n’inkiko mpuzamahanga zagize uruhare runini muri uru rugendo.
Nubwo hari intambwe igaragara imaze guterwa, u Rwanda rukomeje gusaba ibihugu byo hirya no hino ku isi gufatanya mu gukurikirana abakekwaho Jenoside bakiri hanze yarwo. Ibi bigamije kwirinda ko hari abakekwaho ibyaha bakomeza kwidegembya, bityo bikaba byaha icyuho cyo kudahana.
Ubufatanye n’u Buholandi bufatwa nk’urugero rwiza rw’uko ibihugu bishobora gukorana mu kurwanya ibyaha byibasira inyokomuntu. Ubu bufatanye bugaragaza ko nubwo Jenoside yabereye mu Rwanda, ari ikibazo kireba isi yose, bityo buri gihugu kikaba gifite inshingano yo gutanga umusanzu mu kuyikumira no gukurikirana abayigizemo uruhare.
Ibiganiro byahuje aba bayobozi byatanze icyizere cy’uko mu gihe kiri imbere hazakomeza kubaho ubufatanye bukomeye, buzatuma abakekwaho Jenoside bakomeza gukurikiranwa, kandi ubutabera bugakomeza kugera kuri bose. Ibi bizagira uruhare rukomeye mu gukomeza kubaka amahoro arambye no kwirinda ko ibyabaye byakongera kubaho ukundi.
Mu gusoza, abayobozi bombi bagaragaje ko gukomeza ubufatanye mu rwego rw’ubutabera atari inyungu z’ibihugu byombi gusa, ahubwo ari n’inyungu z’isi yose. Bemeye ko ubutabera ari inkingi y’amahoro, kandi ko kurwanya kudahana ari inshingano ihuriweho n’ibihugu byose.
Ibi biganiro ni indi ntambwe ikomeye mu rugendo rwo gukomeza kubaka isi irangwa n’ubutabera, aho nta muntu ukwiye guhunga amategeko, kandi aho ibyaha bikomeye nk’ibya Jenoside bidashobora kwihanganirwa na gato. U Rwanda rukomeje kugaragaza ko rufite ubushake n’ubushobozi bwo gukomeza uru rugendo, rufatanyije n’ibindi bihugu bifite intego nk’iyo.