Ingabo z’u Rwanda ziri mu butumwa bwo kubungabunga amahoro muri Mozambique zifatanyije n’abaturage gutaha ibyumba by’amashuri byavuguruwe
Mu Ntara ya Cabo Delgado mu gihugu cya Mozambique, ahakomeje ibikorwa byo kugarura amahoro n’iterambere nyuma y’imyaka itari mike yugarijwe n’ibitero by’imitwe y’iterabwoba, inzego z’umutekano z’u Rwanda ziri mu butumwa bwo kugarura amahoro zifatanyije n’abayobozi b’inzego z’ibanze ndetse n’abaturage gutaha inyubako z’amashuri mashya mu ishuri ribanza rya Macomia.
Aya mashuri agizwe n’ibyumba bitatu by’amashuri hamwe n’ibiro bibiri by’ubuyobozi bw’ishuri, byose bikaba byavuguruwe kandi byubatswe mu gihe cy’amezi atatu gusa. Izi nyubako zitezweho kwakira abanyeshuri bagera ku 150, bakaziga mu buryo bwiza kurushaho ugereranyije n’uko byari bimeze mbere.
Ibi bikorwa byaje nyuma y’uko ibikorwa byo kubaka no gusana iri shuri byari byarahagaze igihe kirekire bitewe n’ibibazo by’umutekano muke byatewe n’ibitero by’iterabwoba byibasiye aka karere mu myaka ishize.
Ibikorwa by’iterabwoba byari byahungabanyije uburezi muri Cabo Delgado
Mu myaka ishize, Intara ya Cabo Delgado yari yarabaye imwe mu duce twibasiwe cyane n’ibikorwa by’imitwe yitwaje intwaro ikora ibikorwa by’iterabwoba. Ibi byatumye abaturage benshi bahunga ingo zabo, ibikorwa by’iterambere birahagarara ndetse n’amashuri menshi arangirika cyangwa arafungwa.
Abanyeshuri benshi muri aka gace bagize ikibazo gikomeye cyo kubura aho bigira, bituma bamwe bahagarika amashuri mu gihe abandi bagasubira inyuma mu myigire yabo.
Ishuri ribanza rya Macomia ni rimwe mu mashuri yahuye n’ingaruka z’iyo myivumbagatanyo. Inyubako zimwe zarangiritse mu gihe ibindi bikorwa byo gusana no kubaka byari byarahagaze kubera umutekano muke wari uhari icyo gihe.
Abaturage bavuga ko abana babo bamaze igihe kirekire badafite aho bigira neza, bigatuma uburezi muri ako gace buhungabana cyane.
Ingabo z’u Rwanda zafashije mu gusubiza icyizere abaturage
Nyuma y’uko u Rwanda rwohereje ingabo muri Mozambique mu rwego rwo gufasha guhashya imitwe y’iterabwoba no kugarura umutekano, ibintu byatangiye guhinduka muri aka gace.
Umutekano watangiye kugaruka buhoro buhoro, bituma abaturage benshi batangira gusubira mu ngo zabo ndetse ibikorwa by’iterambere bitangira kongera gusubukurwa.
Mu rwego rwo gufasha abaturage gusubira mu buzima busanzwe, ingabo z’u Rwanda ntizagarukiye gusa ku bikorwa bya gisirikare byo guhashya imitwe y’iterabwoba, ahubwo zanagize uruhare mu bikorwa by’iterambere rirambye birimo gusana ibikorwa remezo byangijwe n’intambara.
Kubaka no gusana ishuri rya Macomia biri mu bikorwa byakozwe mu rwego rwo gufasha abana bo muri aka gace kongera kubona uburenganzira bwo kwiga mu buryo bwiza.
Imirimo yo kubaka amashuri yakozwe mu gihe gito
Abagize uruhare muri iki gikorwa bavuga ko kubaka ibi byumba by’amashuri n’ibiro by’ubuyobozi byakozwe mu gihe cy’amezi atatu gusa.
Ibi byasaba imbaraga nyinshi ndetse n’ubufatanye hagati y’ingabo z’u Rwanda, abayobozi b’inzego z’ibanze ndetse n’abaturage bo muri aka gace.
Abaturage benshi bagize uruhare mu mirimo yo kubaka, aho bamwe batanze amaboko mu mirimo itandukanye irimo gutwara ibikoresho by’ubwubatsi, gutunganya aho inyubako zubakwa ndetse no gufasha mu mirimo yoroheje.
Ubufatanye nk’ubu bwatumye imirimo irangira vuba kandi inyubako zubakwa mu buryo bufite ireme.
Abanyeshuri 150 bagiye kubona aho bigira neza
Amashuri mashya yubatswe ku ishuri ribanza rya Macomia azafasha abanyeshuri bagera ku 150 kubona aho bigira mu buryo bwiza kandi buboneye.
Mbere y’uko aya mashuri yubakwa, bamwe mu banyeshuri bigiraga mu byumba bishaje cyangwa bakiga mu buryo budakwiye, ibintu byatumaga imyigire yabo itagenda neza.
Ubu abarezi n’ababyeyi bavuga ko bishimiye cyane aya mashuri mashya kuko azafasha abana babo kwiga neza no kubona ejo hazaza heza.
Umwe mu babyeyi bo muri ako gace yavuze ko kuba abana babo bagiye kubona amashuri meza ari intambwe ikomeye mu gusubiza ubuzima mu buryo busanzwe.
Abayobozi b’inzego z’ibanze bashimye uruhare rw’ingabo z’u Rwanda
Mu muhango wo gutaha aya mashuri, abayobozi b’inzego z’ibanze muri aka gace bashimiye cyane uruhare rw’ingabo z’u Rwanda mu gufasha abaturage gusubira mu buzima busanzwe.
Bavuze ko ibikorwa nk’ibi byerekana ko ubutumwa bwo kubungabunga amahoro butagarukira gusa ku kugarura umutekano, ahubwo bunafasha abaturage kubona iterambere rirambye.
Bashimangiye ko amashuri ari kimwe mu bikorwa by’ingenzi byubaka ejo hazaza h’abana ndetse n’igihugu muri rusange.
Bityo kuba aya mashuri yaravuguruwe bikaba ari inkuru nziza ku baturage bo muri aka gace.
Ubufatanye mu kubaka amahoro n’iterambere
Ibikorwa byo kubaka aya mashuri byerekana uburyo amahoro n’iterambere bijyana. Iyo umutekano uhari, ibikorwa by’iterambere birashoboka kandi abaturage bagashobora kubaho mu buzima busanzwe.
Ingabo z’u Rwanda ziri muri Mozambique zikomeje kugira uruhare mu kugarura amahoro mu Ntara ya Cabo Delgado, aho zafashije mu guhashya imitwe y’iterabwoba yari yarigaruriye ibice byinshi by’iyo ntara.
Nyuma yo kugarura umutekano, ibikorwa byinshi by’iterambere birimo kubaka amashuri, amavuriro ndetse n’ibindi bikorwa remezo byatangiye kongera gusubukurwa.
Ibi byose bigamije gufasha abaturage gusubira mu buzima busanzwe no kubaka ejo hazaza heza.
Intambwe ikomeye mu kongera kubaka uburezi muri aka gace
Kubaka ibyumba by’amashuri n’ibiro by’ubuyobozi ku ishuri ribanza rya Macomia ni intambwe ikomeye mu kongera kubaka uburezi muri aka gace kari karibasiwe n’ibibazo by’umutekano.
Abana bagiye kongera kubona aho bigira neza, abarezi bagakorera mu buzima bwiza, ndetse n’ababyeyi bagahabwa icyizere ko ejo hazaza h’abana babo hazaba heza.
Ibi bikorwa kandi bigaragaza ko ubufatanye hagati y’ingabo, abayobozi b’inzego z’ibanze n’abaturage bushobora gutanga umusaruro mwiza mu kubaka amahoro n’iterambere.
Mu gihe ibikorwa nk’ibi bikomeje, abaturage bo muri Cabo Delgado bafite icyizere ko ejo hazaza h’akarere kabo kazaba heza kurushaho, aho abana bazakura biga neza kandi bagafasha mu kubaka igihugu cyabo.