Inteko Rusange y’Abadepite yemeje ivugururwa ry’Itegeko rigena Ejo Heza: Umunyamuryango yemerewe gusaba 30% by’ubwizigame bwe mu bikorwa by’iterambere
Kuri uyu wa Kane, Inteko Rusange y’Abadepite yemeje itegeko rihindura Itegeko N° 29/2017 rigena ubwizigame bw’igihe kirekire buzwi nka Ejo Heza n’imitunganyirize yabwo. Iri vugururwa rizanye impinduka zikomeye zigamije kongera inyungu ku banyamuryango, kubaha amahirwe yo gukoresha igice cy’ubwizigame bwabo mu bikorwa bibateza imbere, no kurushaho kunoza imikorere y’iyi gahunda y’ubwizigame.
Mu byemejwe harimo ko umunyamuryango wa Ejo Heza ashobora gusaba 30% by’ubwizigame bwe akabukoresha mu bikorwa by’iterambere rimuteza imbere. Si ibyo gusa kandi; umunyamuryango yemerewe kubona inyungu ze agejeje ku myaka 55, cyangwa mbere y’iyo myaka mu gihe cy’urupfu, ubumuga, indwara ikomeye, ndetse no mu bindi bihe byihariye biteganywa n’itegeko.
Iri tegeko rivuguruye rifatwa nk’intambwe nshya mu gukomeza gushimangira gahunda ya Ejo Heza nk’inkingi y’ubwizigame bw’igihe kirekire mu Rwanda, cyane cyane ku baturage bakorera mu rwego rutanditse (informal sector) batari basanzwe babona uburyo bworoshye bwo kwizigamira nka pansiyo.
Ejo Heza ni iki, kandi yashyizweho ite?
Gahunda ya Ejo Heza yashyizweho hagamijwe gutanga amahirwe ku Banyarwanda bose, cyane cyane abakora mu mirimo itanditse, kugira ngo babashe kwizigamira ku bushake bwabo bateganyiriza ejo hazaza. Itegeko N° 29/2017 ni ryo ryashyizeho iyi gahunda, igamije gufasha abari mu bukungu butanditse, abahinzi, abacuruzi bato, abamotari, n’abandi batagira pansiyo isanzwe.
Mu rwego rwo kubashishikariza kwizigamira, Leta yashyizeho uburyo bwo gutanga inkunga ku banyamuryango bitewe n’ingano y’amafaranga bizigamiye n’urwego rw’ubushobozi bwabo. Ibi byafashije kongera umubare w’abitabira iyi gahunda, kuko babonaga ko hari inyungu irenze iyo kwizigamira ubwabyo.
Icyakora, kuva yashyirwaho, hari ibitekerezo byagiye bitangwa n’abaturage n’inzego zinyuranye ku bijyanye no kongera uburyo bworohereza abanyamuryango kubona igice cy’ubwizigame bwabo mu gihe bibaye ngombwa. Ni muri urwo rwego iri tegeko rishya ryemejwe.
30% by’ubwizigame: Impinduka zitezweho iki?
Kimwe mu byemezo by’ingenzi byafashwe ni ukwemerera umunyamuryango gusaba 30% by’ubwizigame bwe akabukoresha mu bikorwa bimuteza imbere. Ibi bishobora kuba ari ugushora imari mu bucuruzi, kugura ibikoresho by’akazi, kwishyura amashuri, cyangwa se indi mishinga imufasha kuzamura imibereho.
Iyi ngingo iratanga amahirwe akomeye cyane ku banyamuryango, kuko mbere byasabaga ko umuntu ategereza igihe cyagenwe kugira ngo abone amafaranga ye yose. Ubu, azajya ashobora gukoresha igice cyayo atiriwe asenya burundu gahunda y’ubwizigame bw’igihe kirekire.
Abadepite bagaragaje ko iyi mpinduka izafasha cyane urubyiruko n’abikorera, kuko bashobora gukoresha ayo mafaranga nk’ishoramari ribyara inyungu, bityo ubwizigame bwabo bukabafasha no mu gihe cya none.
Inyungu ku myaka 55 n’ibihe byihariye
Itegeko rishya kandi riteganya ko umunyamuryango ashobora kubona inyungu ze ku myaka 55. Ibi bihuye n’intego yo guteganyiriza izabukuru no kugira ubuzima bwiza nyuma yo guhagarika imirimo.
Byongeye kandi, mu gihe habaye urupfu, ubumuga, cyangwa indwara ikomeye, umunyamuryango cyangwa abo mu muryango we bashobora kubona inyungu z’ubwizigame bwe mbere y’igihe cyari giteganyijwe. Ibi ni ingenzi cyane mu kubungabunga imibereho y’umuryango mu bihe by’amage.
Hari kandi n’ibindi bihe byihariye itegeko riteganya, bishobora gusobanurwa mu mabwiriza azashyirwaho n’inzego zibishinzwe. Ibi bizafasha kwirinda ko habaho ikoreshwa nabi ry’aya mahirwe, ariko hanubahirizwa uburenganzira bw’umunyamuryango.
Uko iri vugururwa rishobora kuzamura ubwizigame mu gihugu
U Rwanda rufite gahunda yo kongera umuco wo kwizigamira mu baturage. Ubwizigame ni imwe mu nkingi z’iterambere rirambye, kuko bufasha igihugu kugira ubushobozi bwo gushora imari no guhangana n’ibibazo by’ubukungu.
Kongerera abanyamuryango uburenganzira bwo kubona igice cy’ubwizigame bwabo bishobora gutuma abantu benshi barushaho kwitabira Ejo Heza, kuko bazumva ko amafaranga yabo atazaba afunze burundu kugeza igihe kirekire cyane.
Abasesenguzi bemeza ko iyo abaturage babona uburyo bworoshye kandi bwizewe bwo kugera ku mafaranga yabo mu gihe bibaye ngombwa, bituma barushaho kwizigamira kuruta kubika amafaranga mu buryo butizewe.
Ivugururwa ry’Itegeko rigenga Amasoko ya Leta
Uretse ivugururwa rya Ejo Heza, Inteko Rusange y’Abadepite yasabye kandi Minisiteri y’Imari n’Igenamigambi kuvugurura Itegeko N° 031/2022 rigenga Amasoko ya Leta.
Intego ni ugukuraho imbogamizi zigaragara mu ishyirwa mu bikorwa ry’iri tegeko no kuvugurura ibitabo ngenderwaho by’ipiganwa (standard bidding documents) kugira ngo bihuzwe n’itegeko.
Abadepite bagaragaje ko hari ibibazo byagiye bigaragara mu itangwa ry’amasoko ya Leta, birimo gutinda kwishyura abatsindiye amasoko, kutubahiriza amwe mu mabwiriza, ndetse n’ibitabo ngenderwaho bidahuye n’ibikubiye mu itegeko.
Ivugururwa ry’iri tegeko rizafasha kunoza imikorere, kongera umucyo n’ihangana mu itangwa ry’amasoko, no korohereza abikorera kubona amasoko ya Leta mu buryo buboneye.
Icyizere ku bukungu n’imiyoborere myiza
Impinduka zombi – ivugururwa rya Ejo Heza n’itegeko rigenga amasoko ya Leta – zigaragaza umuhate wa Leta mu kunoza politiki z’imari n’imiyoborere myiza.
Ejo Heza izafasha abaturage kwizigamira no kwiteza imbere, mu gihe ivugururwa ry’amasoko ya Leta rizafasha mu gukoresha neza umutungo wa Leta no kurwanya imbogamizi zishobora kudindiza iterambere.
Ibi byose bihura n’intego z’u Rwanda zo kuba igihugu gifite ubukungu buhamye, bushyira imbere umuturage kandi bukoresha neza umutungo rusange.
Umwanzuro
Itegeko rihindura Itegeko N° 29/2017 rigena Ejo Heza ni intambwe ikomeye mu gushyira imbere inyungu z’abanyamuryango no kubafasha gukoresha neza ubwizigame bwabo. Uburenganzira bwo gusaba 30% by’ubwizigame mu bikorwa by’iterambere ni icyemezo kizafasha benshi kwiteza imbere no gukomeza kwizigamira bafite icyizere.
Ku rundi ruhande, gusaba ko havugururwa Itegeko rigenga Amasoko ya Leta bigaragaza ubushake bwo gukomeza kunoza imikorere ya Leta no gukuraho imbogamizi zishobora kudindiza ibikorwa by’iterambere.
Mu gihe aya mavugurura azashyirwa mu bikorwa neza, biteganyijwe ko azagira uruhare rukomeye mu kongera umuco wo kwizigamira, kunoza imiyoborere y’imari ya Leta, no guteza imbere ubukungu bw’u Rwanda mu buryo burambye.