Inzego zitandukanye za Leta n’iz’abikorera zahuriye mu Karere ka Gicumbi District mu Nama y’Ishoramari igamije kugaragaza amahirwe ari muri aka karere no gushishikariza abashoramari kuyabyaza umusaruro. Iyi nama yahuje abayobozi b’inzego za Leta, abahagarariye ibigo by’imari, abikorera, urubyiruko rufite imishinga, n’abashoramari baturutse hirya no hino mu gihugu no hanze yacyo.
Ni inama yagaragaje ko Gicumbi atari akarere ko mu Majyaruguru gusa gafite amateka akomeye mu buhinzi n’ubworozi, ahubwo ari n’ahantu hafite amahirwe menshi mu bukerarugendo, imiturire n’imitungo itimukanwa, ubuhinzi bugezweho, ndetse n’inganda zitunganya umusaruro w’ubuhinzi. Abitabiriye iyi nama bagaragaje ko igihe kigeze ngo aya mahirwe atangire kubyazwa umusaruro mu buryo bufatika kandi burambye.
Gicumbi nk’irembo ry’ishoramari mu Majyaruguru
Akarere ka Gicumbi gafite umwihariko wo kuba kari ku mupaka w’u Rwanda na Uganda, bikagaha amahirwe yo kuba ihuriro ry’ubucuruzi bwambukiranya imipaka. Uretse kuba gafite ubutaka bwiza, amazi ahagije n’ikirere gikonje gikundwa n’abashoramari mu buhinzi bw’icyayi, ibirayi, imboga n’imbuto, Gicumbi ifite n’imisozi n’ahantu nyaburanga bikurura ba mukerarugendo.
Mu nama, hagarutswe ku kuba iterambere ry’ibikorwaremezo riri gukomeza kuzamuka, birimo imihanda, amashanyarazi, amazi meza n’itumanaho, byose bikaba ari inkingi za mwamba mu gukurura ishoramari. Abashoramari basobanuriwe ko Leta y’u Rwanda yashyize imbaraga mu guteza imbere uturere twose ku buryo bungana, hagamijwe ko iterambere ritibanda mu Mujyi wa Kigali gusa ahubwo rikwira igihugu hose.
Amahirwe mu bukerarugendo
Urwego rw’ubukerarugendo ni rumwe mu zagaragajwe nk’izifite amahirwe menshi muri Gicumbi. Aka karere gafite imisozi itatse neza, amashyamba, amasoko n’imigezi, bishobora kubyazwa umusaruro mu bukerarugendo bushingiye ku bidukikije (eco-tourism). Hashimangiwe ko ishoramari mu macumbi y’abakerarugendo, ahantu ho kuruhukira (resorts), ndetse n’ibikorwa by’imyidagaduro bishobora gutanga inyungu zifatika.
Abitabiriye inama basabwe gutekereza ku mishinga irimo kubaka amahoteli agezweho, gutunganya ahantu nyaburanga, no guteza imbere serivisi zijyanye no kwakira abashyitsi. Ibi byafasha aka karere kwagura umubare w’abasura Intara y’Amajyaruguru, by’umwihariko mu gihe u Rwanda rukomeje kwiyubaka nk’igihugu cy’ubukerarugendo bushingiye ku bidukikije no ku nama mpuzamahanga.
Ishoramari mu miturire n’imitungo itimukanwa
Imiturire n’imitungo itimukanwa nabyo byagaragajwe nk’urwego rufite amahirwe menshi. Bitewe n’uko abaturage bakomeje kwiyongera kandi imibereho ikagenda itera imbere, hakenewe inzu zijyanye n’igihe, inyubako z’ubucuruzi n’ibikorwaremezo byunganira imiturire igezweho.
Abikorera basabwe gushora imari mu kubaka inzu ziciriritse zishobora kugurwa n’abaturage benshi, inyubako z’ubucuruzi, ndetse n’ibindi bikorwa byubaka imijyi mito (satellite towns) mu rwego rwo kugabanya umuvundo no guteza imbere ubukungu bw’akarere.
Ubuhinzi n’inganda zitunganya umusaruro wabwo
Gicumbi isanzwe izwiho ubuhinzi, by’umwihariko ubuhinzi bw’ibirayi, ibigori, ibishyimbo n’icyayi. Mu nama, hagarutswe ku kamaro ko kongerera agaciro umusaruro w’ubuhinzi binyuze mu nganda zitunganya umusaruro wabwo.
Abashoramari basobanuriwe ko gushora imari mu nganda zitunganya ibirayi, ibigori cyangwa imbuto byatanga inyungu ku bashoramari ubwabo ndetse no ku baturage, kuko byatuma umusaruro utangirika kandi ukagurishwa ku giciro kiri hejuru. Ibi byanafasha mu guhanga imirimo mishya no kongera amafaranga yinjira mu karere.
Hashimangiwe kandi ko hari amahirwe mu kubaka ububiko bugezweho (warehouses) n’ibikoresho byo kubika umusaruro mu buryo butangiza ibidukikije, bikagabanya igihombo gituruka ku kubura aho ubikwa neza.
RDB yiyemeje korohereza abashoramari
Umuyobozi ushinzwe Ishoramari mu Rwego rw’u Rwanda rushinzwe Iterambere, Rwanda Development Board, Umurungi Michelle, yavuze ko uru rwego rwiyemeje gukomeza korohereza abashoramari kuva ku ntambwe yo kwandika ibigo by’ubucuruzi kugeza ku ishyirwa mu bikorwa ry’imishinga yabo.
Yagaragaje ko RDB yashyizeho uburyo bw’ikoranabuhanga butuma kwandikisha ikigo bikorwa mu gihe gito, kandi hatabayeho inzitizi nyinshi. Yongeyeho ko hari n’ubufasha buhabwa abashoramari mu kubona ibyangombwa, ubutaka, ndetse no kubahuza n’ibigo by’imari bishobora kubatera inkunga.
Yagize ati: “Intego yacu ni ukugira u Rwanda ahantu heza ho gushora imari, aho umushoramari atinda ku mirongo cyangwa ngo ahure n’imbogamizi zitari ngombwa. Turashaka ko uwaje gushora imari yumva yisanzuye kandi afite icyizere.”
Uruhare rw’inzego z’ibanze mu gukurura ishoramari
Ubuyobozi bw’Akarere ka Gicumbi bwagaragaje ko bwiteguye gufatanya n’abashoramari mu kuborohereza no kubaha amakuru yose bakeneye. Bwemeje ko hari ubutaka bwagenewe ibikorwa by’ishoramari, kandi ko hari gahunda yo gukomeza kunoza imihanda n’ibindi bikorwaremezo byorohereza ubucuruzi.
Abayobozi b’inzego z’ibanze bavuze ko bazakomeza gukorana bya hafi n’abaturage kugira ngo basobanukirwe akamaro k’ishoramari, bityo babe abafatanyabikorwa aho kuba inzitizi. Ibi ni ingenzi kuko ishoramari rirambye risaba ubufatanye bw’inzego zose.
Uruhare rw’abikorera n’ibigo by’imari
Abikorera bitabiriye iyi nama bagaragaje ko biteguye gushora imari mu mishinga ifite inyigo zinoze kandi igaragaza inyungu z’igihe kirekire. Ibigo by’imari byari bihari byavuze ko byiteguye gutera inkunga imishinga ifite ireme kandi igaragaza ubushobozi bwo kwishyura.
Hashimangiwe ko ubufatanye hagati ya Leta n’abikorera ari bwo shingiro ry’iterambere rirambye. Leta ishyiraho politiki nziza n’ibikorwaremezo, naho abikorera bagashyiramo imari n’ubunararibonye.
Gicumbi nk’icyitegererezo cy’iterambere rishingiye ku ishoramari
Iyi Nama y’Ishoramari yasize icyizere ko Gicumbi ishobora kuba icyitegererezo cy’akarere kateye imbere binyuze mu gukurura ishoramari rifite ireme. Abitabiriye basoje bemeranya ko amahirwe ahari akwiye kubyazwa umusaruro vuba, bityo akarere kakihuta mu iterambere.
Mu gusoza, hasabwe ko hajyaho itsinda rikurikirana ishyirwa mu bikorwa ry’ibyaganiriweho, kugira ngo inama idahera mu magambo gusa ahubwo ibe intangiriro y’impinduka zifatika. Abashoramari basabwe gusura aka karere bakirebera amahirwe ahari, bakaganira n’inzego zibishinzwe, maze bagatangira imishinga igamije kuzamura ubukungu bwabo n’ubw’igihugu muri rusange.
Iyi nama igaragaza ko u Rwanda rukomeje gushyira imbaraga mu gukurura ishoramari rishingiye ku mahirwe ari mu turere twarwo, no kubaka ubukungu budaheza kandi burambye. Gicumbi, nk’akarere gafite amahirwe menshi atarabyazwa umusaruro uko bikwiye, karimo kwiyerekana nk’ahantu heza ho gushora imari no gutangiriramo imishinga izana impinduka nziza mu mibereho y’abaturage.