Inzego z’Umutekano z’u Rwanda zatanze ibikoresho by’ishuri ku banyeshuri 525 bo mu Ishuri Ribanza rya Buji muri Cabo Delgado
Mu gihe ibikorwa byo kugarura amahoro n’umutekano bikomeje mu Ntara ya Cabo Delgado, Inzego z’Umutekano z’u Rwanda zoherejwe muri iki gihugu zikomeje no kugira uruhare mu guteza imbere imibereho myiza y’abaturage. Kuri uyu wa Mbere, izi nzego ku bufatanye n’abayobozi b’inzego z’ibanze batanze ibikoresho by’ishuri ku banyeshuri biga ku Ishuri Ribanza rya Buji riri mu Karere ka Mocímboa da Praia.
Iki gikorwa cyakozwe mu rwego rwo gushyigikira uburezi bw’abana b’abaturage batuye muri aka karere, cyane cyane mu bihe byari bimaze igihe byarazahajwe n’umutekano muke watewe n’ibikorwa by’imitwe yitwaje intwaro.
Gufasha abana gusubira ku ishuri mu mutuzo
Ibikoresho byatanzwe birimo amakayi, amakaramu, amakaramu y’ibara, ibikapu byo kwigiramo n’ibindi bikoresho by’ibanze abanyeshuri bakenera mu masomo yabo ya buri munsi. Ibi bikoresho byatanzwe ku banyeshuri 525 biga kuri iri shuri ribanza rya Buji.
Abaturage n’abayobozi b’inzego z’ibanze bagaragaje ko iki gikorwa gifite akamaro kanini cyane kuko uburezi bw’abana ari imwe mu nkingi z’iterambere rirambye ry’akarere.
Ababyeyi b’abana biga kuri iri shuri bavuze ko nyuma y’imyaka myinshi aka gace kabayemo ibibazo by’umutekano, kubona abana babo basubira ku ishuri ari amahirwe akomeye. Bavuga ko ubufasha nk’ubu butuma abana bagira icyizere cy’ejo hazaza.
Umwe mu babyeyi yagize ati:
“Twari tumaze igihe kinini turi mu bwoba, amashuri menshi yari yarafunzwe. Kuba ubu abana bacu basubiye ku ishuri kandi bagahabwa ibikoresho ni ikintu gishimishije cyane kuri twe.”
Uruhare rw’u Rwanda mu kugarura amahoro
Mu mwaka wa 2021, u Rwanda rwohereje ingabo n’abapolisi muri Mozambique mu rwego rwo gufasha guhangana n’ibibazo by’umutekano byari byibasiye cyane cyane Intara ya Cabo Delgado.
Kuva icyo gihe, ibikorwa by’imitwe yitwaje intwaro byagiye bigabanuka cyane mu bice byinshi, bituma ubuzima bw’abaturage butangira gusubira mu buryo. Amashuri, amasoko, n’ibikorwa by’ubucuruzi byongeye gufungurwa mu bice byinshi byari byarahungabanyijwe n’intambara.
Uretse ibikorwa bya gisirikare byo gucunga umutekano, Inzego z’Umutekano z’u Rwanda zanashyize imbaraga mu bikorwa by’imibereho myiza y’abaturage, birimo ubuvuzi, ubufasha mu burezi, ndetse no gufasha abaturage gusubira mu byabo.
Abayobozi b’akarere bashimiye u Rwanda
Umuyobozi ushinzwe uburezi ku rwego rw’Akarere ka Mocímboa da Praia, Salmo Bacary, yashimiye cyane Inzego z’Umutekano z’u Rwanda ku ruhare zikomeje kugira mu guteza imbere uburezi muri aka karere.
Yagize ati:
“Turashimira cyane Inzego z’Umutekano z’u Rwanda ku bufasha baduha. Ntabwo bagarura amahoro gusa, ahubwo banatekereza ku iterambere ry’abaturage bacu, cyane cyane abana biga.”
Yakomeje avuga ko ubufasha nk’ubu bufasha cyane abana bo muri aka gace kubona ibikoresho by’ibanze bibafasha gukomeza amasomo yabo neza.
Abanyeshuri bagaragaje ibyishimo
Abanyeshuri bahawe ibi bikoresho bagaragaje ibyishimo byinshi. Bamwe muri bo bavuze ko hari abari basanzwe badafite amakayi cyangwa amakaramu ahagije yo gukoresha mu masomo yabo.
Umwe mu banyeshuri yagize ati:
“Twishimiye cyane ibi bikoresho twahawe. Hari igihe twasangaga tudafite amakayi ahagije, ariko ubu tuziga neza.”
Abarezi bo kuri iri shuri nabo bavuze ko ibi bikoresho bizafasha cyane mu kuzamura ireme ry’uburezi, kuko abanyeshuri bazashobora gukurikira amasomo neza nta mbogamizi.
Uburezi nk’inzira yo kubaka amahoro
Abasesenguzi batandukanye bavuga ko uburezi ari imwe mu nzira zikomeye zifasha kubaka amahoro arambye mu bihugu byahuye n’ibibazo by’umutekano.
Iyo abana babonye amahirwe yo kwiga, bigabanya amahirwe yo kwishora mu bikorwa by’urugomo cyangwa imitwe yitwaje intwaro. Bityo uburezi bukaba igikoresho gikomeye cyo kubaka ejo hazaza heza.
Mu Ntara ya Cabo Delgado, ibikorwa byo gusubiza abana ku mashuri biri mu byashyizwe imbere n’ubuyobozi bwa Mozambique bufatanyije n’abafatanyabikorwa mpuzamahanga.
Ubufatanye mu iterambere ry’akarere
U Rwanda na Mozambique bikomeje guteza imbere ubufatanye mu nzego zitandukanye zirimo umutekano, uburezi n’iterambere ry’ubukungu.
Ibikorwa nk’ibi byo gufasha abanyeshuri bigaragaza ko ubufatanye hagati y’ibihugu byombi butagarukira gusa ku bya gisirikare, ahubwo bunareba imibereho myiza y’abaturage.
Abayobozi b’akarere ka Mocímboa da Praia bavuga ko ibikorwa nk’ibi bituma abaturage barushaho kugira icyizere ku hazaza h’akarere kabo.
Icyizere cy’ejo hazaza heza
Kuba abana 525 bo mu Ishuri Ribanza rya Buji bahawe ibikoresho by’ishuri ni ikimenyetso cy’uko ubuzima muri aka karere bukomeje gusubira mu buryo nyuma y’igihe kinini cyari cyaranzwe n’ibibazo by’umutekano.
Abaturage bavuga ko amahoro n’umutekano byagarutse bituma bashobora kongera gutekereza ku iterambere, cyane cyane mu bijyanye n’uburezi bw’abana babo.
Ubufasha butangwa n’Inzego z’Umutekano z’u Rwanda burimo gutanga icyizere gishya ku baturage bo mu Ntara ya Cabo Delgado, aho abantu benshi bari bamaze igihe kinini bahangayikishijwe n’ejo hazaza habo.
Mu gihe ibikorwa byo kugarura amahoro bikomeje, abayobozi b’akarere n’abaturage bafite icyizere ko uburezi bw’abana buzaba imwe mu nkingi zikomeye zizatuma aka karere kongera kubaka ubuzima bushya burangwa n’amahoro, iterambere n’icyizere cy’ejo hazaza heza.