Mu rwego rwo kurushaho kunoza serivisi z’ubuvuzi zigenerwa Abanyarwanda bose, ubuyobozi bw’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Ubwiteganyirize mu Rwanda, Rwanda Social Security Board (RSSB), bwatangaje ko bwavuguruye urutonde rwa serivisi z’ubuvuzi zishyurwa n’ubwishingizi bwa mituweli. Izi mpinduka zije mu gihe u Rwanda rukomeje gushimangira gahunda yo guteza imbere ubuvuzi bugera kuri bose, bityo abaturage bakabasha kwivuza neza badahenzwe n’ibiciro by’ubuvuzi.
Mu byo byongerewe cyangwa byavuguruwe harimo serivisi zirebana n’indwara zikomeye kandi zihenze kuvura, zirimo ubuvuzi bwa Cancer, serivisi zo kuyungurura impyiko ku barwaye Kidney Failure ndetse n’ikorwa ry’indwara zikeneye kubagwa zifite ibiciro biri hejuru cyane.
Dr Regis Hitimana ushinzwe Ibigenerwa Abanyamuryango ba mituweli muri RSSB, yavuze ko intego y’izi mpinduka ari ugufasha Abanyarwanda kubona ubuvuzi bwiza butabahenze kandi bugendanye n’igihe.
Impinduka zigamije kurengera ubuzima bw’Abanyarwanda
Mu kiganiro cyagarutse kuri izi mpinduka, Dr Hitimana yavuze ko serivisi z’ubuvuzi zishyurwa na mituweli zagiye zivugururwa bitewe n’uko indwara zihinduka, ndetse n’ikoranabuhanga mu buvuzi rigenda ritera imbere.
Yagize ati:
“Twavuguruye urutonde rwa serivisi twishyura zirimo ubuvuzi bwa kanseri, ubwo kuyungurura impyiko ndetse n’ubwo kubaga indwara zihenze. Ibi bigamije gufasha abaturage kubona ubuvuzi bwiza kandi bugera kuri benshi.”
Yongeyeho ko mbere hari serivisi zimwe na zimwe zitari zishyurwa neza cyangwa zigakenera amafaranga menshi ku murwayi, ariko ubu hakorwa ibishoboka byose ngo izo serivisi zishyurwe ku buryo bworoshye.
Uruhare rwa mituweli mu guteza imbere ubuvuzi
Ubwishingizi bwa mituweli buzwi nka Mutuelle de Santé Rwanda ni imwe muri gahunda zafashije cyane Abanyarwanda kubona ubuvuzi ku giciro gito ugereranyije n’ibyari bisanzwe mbere y’uko iyi gahunda itangira.
Uyu gahunda yashyizweho na Leta y’u Rwanda mu rwego rwo gufasha abaturage, cyane cyane abari mu byiciro by’ubudehe bidafite ubushobozi buhagije, kubona ubuvuzi bw’ibanze.
Mu myaka ishize, mituweli yafashije kugabanya umubare w’abantu batavurwaga kubera kubura amafaranga, ndetse inafasha kugabanya imfu ziterwa n’indwara zishobora kuvurwa igihe.
Abasesenguzi mu rwego rw’ubuzima bavuga ko iyi gahunda yagize uruhare runini mu kuzamura ubuzima bw’Abanyarwanda, cyane cyane mu byaro aho abaturage benshi batari bafite ubwishingizi mbere.
Indwara zihenze zivurwa ku bufatanye bwa mituweli
Indwara zimwe na zimwe zifite ibiciro bihanitse cyane mu buvuzi. Urugero ni indwara nka kanseri cyangwa izindi zikeneye kubagwa mu buryo bwihariye.
Ubusanzwe kuvura kanseri bisaba ibikoresho by’ikoranabuhanga rihanitse, imiti ihenze ndetse n’abaganga b’inzobere. Ibi bituma ibiciro by’ubuvuzi biba hejuru cyane.
Ku bijyanye no kuyungurura impyiko, ni serivisi ikenerwa n’abantu bafite ikibazo cyo kudakora neza kw’impyiko. Iyo impyiko zananiranye, umurwayi aba agomba kujya ayungururirwa amaraso kenshi mu cyumweru, bityo bigatwara amafaranga menshi cyane.
Kubera iyo mpamvu, kuba mituweli yatangiye gutanga umusanzu munini mu kwishyura izi serivisi bifasha abaturage benshi kubona ubuvuzi batabasha kubona mbere.
Kunoza imikorere ya mituweli
Dr Hitimana yavuze ko imwe mu ntego nyamukuru ari ugukomeza kunoza imikorere ya mituweli kugira ngo abaturage barusheho kuyigirira icyizere.
Yagaragaje ko hari ingamba nyinshi zashyizweho zirimo gukoresha ikoranabuhanga mu gutanga serivisi, gukurikirana neza uburyo amafaranga akoreshwa ndetse no gukorana n’ibitaro mu buryo butuma serivisi zitangwa neza.
Yavuze ko abaturage basabwa gukomeza gutanga umusanzu wabo ku gihe kugira ngo iyi gahunda ikomeze gukora neza.
Ati:
“Turifuza ko intambwe yatewe mu kunoza imikorere ya mituweli itazasubira inyuma. Ni yo mpamvu buri wese asabwa kugira uruhare rwe mu kuyishyigikira.”
Ubufatanye hagati ya Leta n’abaturage
Leta y’u Rwanda yakomeje gushyira imbaraga mu guteza imbere ubuvuzi, harimo kubaka ibitaro bishya, kongera abaganga n’abaforomo ndetse no kongera ibikoresho by’ubuvuzi bigezweho.
Gahunda ya mituweli ni imwe mu nkingi z’ingenzi z’iyi politiki, kuko ifasha abaturage benshi kubona ubuvuzi ku buryo bworoshye.
Abaturage na bo basabwa kugira uruhare mu kubungabunga iyi gahunda, harimo gutanga umusanzu ku gihe no gukoresha neza serivisi z’ubuvuzi.
Icyizere ku hazaza h’ubuvuzi mu Rwanda
Abakurikiranira hafi urwego rw’ubuzima mu Rwanda bavuga ko izi mpinduka zerekana ko igihugu gikomeje gushyira imbere ubuzima bw’abaturage.
Kuvugurura urutonde rwa serivisi zishyurwa na mituweli byitezweho gufasha abaturage benshi kubona ubuvuzi bw’indwara zikomeye batari bashoboye kwivuza mbere.
By’umwihariko, abarwaye kanseri, indwara z’impyiko cyangwa izindi zihenze kuvura bazarushaho kubona ubuvuzi mu buryo buboroheye.
Mu gusoza, Dr Hitimana yongeye gushimangira ko intego ari ugukomeza guteza imbere ubuvuzi bugera kuri bose, kandi ko hakenewe ubufatanye bw’inzego zose kugira ngo iyi gahunda ikomeze gutanga umusaruro.
Yagize ati:
“U Rwanda rumaze gutera intambwe ikomeye mu bijyanye n’ubuvuzi bugera kuri bose. Icy’ingenzi ni ugukomeza kubungabunga ibyo twagezeho no gukomeza gutera imbere.”