Umujinya mu banya-Palestine nyuma ya raporo y’abaganga ivuga ko umwana w’imyaka 2 yatwikishijwe amatabi n’abasirikare ba Israel
Mu minsi ishize, umujinya n’agahinda byafashe abatuye muri Gaza Strip ndetse no mu bindi bice by’aba-Palestine nyuma y’aho hatangarijwe raporo y’abaganga ivuga ko umwana muto w’imyaka ibiri gusa witwa Jawad Abu Nassar yagiriwe ihohoterwa rikomeye. Iyi raporo ivuga ko uyu mwana yatwikishijwe amatabi mu maguru n’abantu bakekwaho kuba abasirikare ba Israel nyuma yo gushimuta se witwa Ossama Abu Nassar.
Iyi nkuru yababaje benshi kuko ireba umwana muto cyane utari ufite aho ahuriye n’intambara iri hagati ya Israel n’aba-Palestine. Nyuma yo kumva aya makuru, abaturage benshi bagaragaje uburakari bukomeye bavuga ko ibi bikorwa ari ihohoterwa rikabije ku burenganzira bw’abana ndetse rikwiye gukurikiranwa n’amategeko mpuzamahanga.
Ibyabaye ku mwana Jawad Abu Nassar
Amakuru yatangajwe n’imiryango yegereye uyu muryango avuga ko Jawad Abu Nassar yafashwe ku wa 20 Werurwe 2026 ari kumwe na se Ossama Abu Nassar mu gace ko muri Gaza. Icyo gihe bivugwa ko abasirikare ba Israel bari mu bikorwa by’umutekano muri ako gace, aho bagiye bafata bamwe mu baturage bakekwagaho gufasha imitwe irwanya Israel.
Ababonye ibyabaye bavuga ko ubwo basirikare bageraga aho uyu muryango wari uri, bafashe se w’umwana bamujyana, ariko umwana we na we akagenda ari kumwe na we. Icyo gihe nta makuru yihuse yatanzwe ku byabereye aba bombi.
Nyuma y’iminsi ine, ku wa 24 Werurwe 2026, uyu mwana yasanzwe kwa muganga wenyine, nta muntu mukuru uri kumwe na we. Abaganga bahise bamwitaho byihuse, bamupima kugira ngo bamenye uko ubuzima bwe buhagaze.
Icyatangaje abaganga ni uko basanze amaguru ye afite ibikomere bikomeye bisa n’ibyatwitswe n’amatabi. Nyuma yo kumupima neza, abaganga batangaje ko ibyo bikomere bishobora kuba byatewe n’ihohoterwa yakorewe mu gihe yari afashwe.
Raporo y’abaganga yateye impagarara
Raporo y’abaganga yasohotse nyuma y’ibizamini byakorewe uyu mwana. Iyo raporo ivuga ko:
Umwana afite ibikomere byatwitswe mu maguru
Hari ibitobore ku ruhu bisa n’ibyatewe n’amatabi
Hari ibimenyetso by’uko ashobora kuba yarakorewe ihohoterwa mu gihe cy’iminsi yari yaraburiwe irengero
Abaganga bavuze ko nubwo ubuzima bwe butari mu kaga ako kanya, ibyo bikomere bigaragaza ko habayeho ibikorwa by’ihohoterwa bikomeye.
Iyi raporo yakwirakwijwe cyane ku mbuga nkoranyambaga no mu bitangazamakuru byo mu Burasirazuba bwo Hagati, bituma abantu benshi bagaragaza uburakari n’agahinda.
Umujinya mu baturage ba Palestine
Nyuma yo kumva ibyabaye kuri uyu mwana, abaturage benshi bo muri Palestine bagaragaje umujinya n’agahinda. Abantu benshi bagaragaje ko gutoteza umwana w’imyaka ibiri ari icyaha gikomeye kitagomba kwihanganirwa.
Mu myigaragambyo yabereye mu bice bitandukanye bya Gaza, abaturage basabye ko hakorwa iperereza ryigenga kugira ngo hamenyekane ukuri ku byabaye.
Bamwe mu bayobozi b’abaturage bavuze ko:
“Niba koko ibi byabaye nk’uko raporo y’abaganga ibivuga, ni icyaha gikomeye ku burenganzira bw’abana kandi kigomba gukurikiranwa ku rwego mpuzamahanga.”
Abandi na bo bagaragaje ko ibi bikorwa bishobora kongera uburakari mu baturage ndetse bigatuma amakimbirane arushaho gukomera.
Imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu irasaba iperereza
Imiryango mpuzamahanga iharanira uburenganzira bwa muntu yatangiye gusaba ko hakorwa iperereza ryigenga kuri iki kibazo. Imwe muri iyo miryango ni Human Rights Watch na Amnesty International.
Iyo miryango ivuga ko niba koko umwana yarakorewe ihohoterwa n’abasirikare, byaba ari ukurenga ku mategeko mpuzamahanga arengera abasivili cyane cyane abana mu gihe cy’intambara.
Aya mategeko arimo n’amasezerano mpuzamahanga azwi nka Geneva Conventions arengera abasivili n’abana mu gihe cy’imirwano.
Igisubizo cyatanzwe na Israel
Ku ruhande rwa Israel, bamwe mu bayobozi b’ingabo bavuga ko bagiye gusuzuma ayo makuru. Bavuze ko batahita bemeza ibyatangajwe n’abo baganga kugeza igihe hazakorerwa iperereza ryimbitse.
Bavuga ko ingabo za Israel zifite amategeko akomeye abuza abasirikare gukora ihohoterwa ku basivili, cyane cyane abana.
Nubwo bimeze bityo, abaturage benshi ba Palestine bavuga ko hakenewe iperereza ryigenga ridakorwa gusa n’ingabo za Israel kugira ngo ukuri ku byabaye kumenyekane.
Ingaruka ku muryango wa Jawad
Umuryango wa Jawad Abu Nassar uvuga ko uri mu gahinda gakomeye nyuma y’ibyabaye ku mwana wabo. Nubwo umwana yabonetse, se Ossama Abu Nassar ntiharamenyekana aho ari cyangwa uko ubuzima bwe buhagaze.
Bamwe mu bagize umuryango bavuze ko bafite impungenge zikomeye ku mutekano we.
Umwe mu bagize umuryango yavuze ati:
“Twishimiye ko umwana wacu yabonetse ari muzima, ariko turababaye cyane kubera ibyo bamukoreye. Turasaba ubutabera.”
Uko amakimbirane hagati ya Israel na Palestine akomeje kuba maremare
Iki kibazo cyongeye kwibutsa isi amakimbirane amaze imyaka myinshi hagati ya Israel n’aba-Palestine. Aya makimbirane akomoka ku bibazo by’ubutaka, politiki n’umuco bimaze imyaka irenga mirongo irindwi.
Mu mateka, habayeho intambara nyinshi, imishyikirano ya dipolomasi ndetse n’amasezerano y’amahoro, ariko ikibazo ntikirarangira.
Abasesenguzi bavuga ko ibikorwa nk’ibi, byibasira abasivili cyane cyane abana, bishobora kurushaho kongera uburakari no gutuma amahoro arushaho kuba kure.
Amahoro aracyari icyifuzo cy’abaturage benshi
Nubwo hari uburakari n’umubabaro, abaturage benshi bo ku mpande zombi bavuga ko icyifuzo cyabo ari amahoro. Abaturage basanzwe bavuga ko ari bo bibasirwa cyane n’ingaruka z’aya makimbirane.
Abasesenguzi b’ibibazo bya politiki mpuzamahanga bavuga ko kugira ngo amahoro arambye aboneke, hakenewe ibiganiro byimbitse hagati y’impande zombi ndetse n’uruhare rw’umuryango mpuzamahanga.
Umusozo
Inkuru ya Jawad Abu Nassar yabaye ikimenyetso gikomeye cyerekana uburemere bw’ingaruka z’intambara ku bana. Nubwo ari umwana muto utari ufite aho ahuriye n’aya makimbirane, yisanze ari umwe mu bahuye n’ingaruka zayo.
Raporo y’abaganga ivuga ko yatwikishijwe amatabi yateye uburakari mu baturage benshi ba Palestine ndetse ituma imiryango mpuzamahanga isaba iperereza ryigenga.
Mu gihe iperereza rigikomeje, abaturage benshi bakomeje gusaba ko ukuri ku byabaye kumenyekana kandi ababigizemo uruhare bagakurikiranwa n’amategeko.
Ku baturage benshi bo muri Gaza no mu bindi bice bya Palestine, icyifuzo gikomeye ni uko abana barindwa ihohoterwa kandi amahoro akagerwaho kugira ngo inkuru nk’izi zitazongera kubaho.