Perezida Yoweri Kaguta Museveni yatangiye kuyobora Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba, asimbuye William Ruto
Perezida wa Uganda Yoweri Kaguta Museveni yatangiye ku mugaragaro inshingano zo kuyobora Inama y’Abakuru b’Ibihugu bagize East African Community (EAC), nyuma yo kwakira ububasha kuri Perezida wa Kenya William Ruto wari umaze igihe ayobora uru rwego.
Ihererekanyabubasha ryabereye mu Nama ya 25 isanzwe y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma bigize EAC yabereye mu mujyi wa Arusha, ku cyicaro gikuru cy’uyu muryango, kuri uyu wa Gatandatu.
Iyi nama yahuje abayobozi bakuru b’ibihugu byo mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba baganiriye ku bibazo by’ingenzi bireba ubukungu, umutekano, ubufatanye mu by’ubucuruzi n’iterambere ry’akarere.
Uko ihererekanyabubasha ryagenze
Mu muhango wabereye i Arusha, Perezida William Ruto yashyikirije ku mugaragaro ububasha bwo kuyobora Inama y’Abakuru b’Ibihugu bya EAC kuri Perezida Museveni.
Uyu mwanya w’ubuyobozi mu nama y’abakuru b’ibihugu usanzwe uzenguruka hagati y’abayobozi b’ibihugu bigize uyu muryango, buri umwe akawugiraho igihe runaka mbere yo kuwushyikiriza undi.
William Ruto yari amaze igihe ayoboye uru rwego mu gihe cyaranzwe n’ibikorwa byinshi byo gukomeza gushimangira ubufatanye bw’ibihugu byo mu karere, harimo no kwagura umuryango.
Mu ijambo rye ryo gushyikiriza ububasha, Ruto yashimiye ibihugu bigize EAC ku bufatanye byagaragaje mu gihe yari ayoboye uru rwego, anashimangira ko hakiri byinshi bigomba gukorwa kugira ngo intego z’uyu muryango zigerweho.
Yagize ati ubufatanye hagati y’ibihugu bya EAC ari ingenzi cyane mu guteza imbere ubukungu bw’akarere no kuzamura imibereho y’abaturage.
Museveni yavuze ku cyerekezo cya EAC
Mu ijambo rye nyuma yo kwakira izi nshingano, Perezida Yoweri Kaguta Museveni yavuze ko azakomeza gushyira imbaraga mu guteza imbere ubufatanye bw’ibihugu byo mu karere, cyane cyane mu bijyanye n’ubucuruzi, umutekano n’iterambere ry’inganda.
Museveni yavuze ko EAC ifite amahirwe menshi yo kuba imwe mu miryango ikomeye mu bijyanye n’ubukungu muri Afurika, ariko ko bisaba ubufatanye bukomeye hagati y’ibihugu biyigize.
Yashimangiye ko ibihugu byo mu karere bikwiye gushyira imbere gahunda yo guteza imbere inganda n’ubucuruzi hagati yabyo, aho kwishingikiriza cyane ku bicuruzwa bituruka hanze y’akarere.
Yavuze ko iterambere rirambye rishobora kugerwaho ari uko ibihugu bya EAC byongereye umusaruro w’ibikorerwa mu karere, bityo bigafasha mu kugabanya ibicuruzwa bitumizwa hanze.
Inama ya 25 ya EAC yibanze ku bibazo by’ingenzi
Inama ya 25 y’Abakuru b’Ibihugu bya EAC yari igamije gusuzuma aho gahunda zitandukanye z’uyu muryango zigeze zishyirwa mu bikorwa, ndetse no gufata imyanzuro igamije kurushaho guteza imbere ubufatanye bw’ibihugu byo mu karere.
Muri iyi nama, abayobozi baganiriye ku ngingo zitandukanye zirimo:
-
Guteza imbere ubucuruzi bwambukiranya imipaka
-
Kwihutisha imishinga y’ibikorwa remezo bihuriweho
-
Gushimangira ubufatanye mu by’umutekano
-
Gushyira mu bikorwa gahunda z’isoko rusange rya EAC
-
Gukomeza gahunda y’ishyirwaho ry’ifaranga rimwe ry’akarere
Abakuru b’ibihugu bavuze ko hari byinshi byagezweho kuva EAC yashyirwaho, ariko ko hakiri imbogamizi zigomba gukemurwa kugira ngo uyu muryango ushobore kugera ku ntego zawo.
Uruhare rwa Museveni mu mateka ya EAC
Perezida Museveni ni umwe mu bayobozi bamaze igihe kinini mu buyobozi bw’ibihugu bya Afurika y’Iburasirazuba. Mu myaka myinshi amaze ku butegetsi muri Uganda, yakunze kugaragaza ko ashyigikiye cyane igitekerezo cy’ubufatanye bwimbitse hagati y’ibihugu byo mu karere.
Yagiye agaragaza kenshi ko EAC ikwiye kugera ku rwego rwo kugira ubufatanye bukomeye kurushaho, harimo isoko rusange rikomeye, ifaranga rimwe ndetse n’ubufatanye bwa politiki.
Abasesenguzi benshi bavuga ko kuba Museveni yongeye guhabwa kuyobora Inama y’Abakuru b’Ibihugu bya EAC bishobora gutuma gahunda zimwe z’uyu muryango zishyirwa mu bikorwa mu buryo bwihuse, bitewe n’ubunararibonye bwe mu miyoborere n’ubuyobozi.
EAC ikomeje kwaguka
Mu myaka ishize, Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba wakomeje kwaguka, aho ibihugu byinshi byagiye byinjiramo.
Kugeza ubu, ibihugu bigize EAC birimo:
-
u Rwanda
-
Uganda
-
Kenya
-
Tanzania
-
Burundi
-
Sudani y’Epfo
-
Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo
-
Somalia
Uku kwaguka kw’uyu muryango kwatumye ubona abaturage barenga miliyoni 300 ndetse n’isoko rinini rifite amahirwe menshi mu bijyanye n’ubucuruzi n’ishoramari.
Ariko nanone byazanye ibibazo bijyanye no guhuza amategeko, ubukungu n’imiyoborere hagati y’ibihugu bifite amateka n’imiterere itandukanye.
Ibibazo EAC igifite
Nubwo EAC ifite amahirwe menshi yo gutera imbere, hari ibibazo byinshi igifite.
Kimwe muri byo ni ikibazo cy’umutekano mu bice bimwe na bimwe by’akarere, cyane cyane mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo aho imitwe yitwaje intwaro ikomeje guteza umutekano muke.
Hari kandi ibibazo bijyanye n’imisoro n’amabwiriza atandukanye hagati y’ibihugu, bituma ubucuruzi bwambukiranya imipaka budakorwa mu buryo bworoshye nk’uko byifuzwa.
Ikindi kibazo ni uburyo bwo gushyira mu bikorwa gahunda y’ifaranga rimwe ry’akarere, bisaba ko ibihugu byose byuzuza ibisabwa mu rwego rw’ubukungu.
Icyizere ku buyobozi bushya
Abasesenguzi bavuga ko kuyobora kwa Perezida Museveni bishobora kuzana imbaraga nshya mu mikorere ya EAC, cyane cyane mu bijyanye no gukomeza gushimangira ubufatanye bw’ibihugu byo mu karere.
Mu gihe ayoboye uru rwego, biteganyijwe ko hazibandwa ku kwihutisha imishinga minini y’akarere, kongera ubucuruzi hagati y’ibihugu ndetse no guteza imbere ibikorwa remezo bihuriweho.
Hari icyizere ko ibi bizafasha mu kongera iterambere ry’ubukungu mu karere ndetse no kuzamura imibereho y’abaturage bo mu bihugu bigize EAC.
Ejo hazaza h’akarere
Uko bigaragara, ubuyobozi bwa Perezida Museveni muri EAC buzaba ari igihe cy’ingenzi mu rugendo rw’uyu muryango rwo gukomeza guteza imbere ubufatanye mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba.
Mu gihe ibihugu bigize uyu muryango bikomeje gushaka uburyo bwo kurushaho gukorera hamwe, abayobozi b’akarere bagaragaza ko intego nyamukuru ari ugushyiraho akarere gafite ubukungu bukomeye, gafite amahoro kandi gafite ubushobozi bwo guhangana ku isoko mpuzamahanga.
Inama yabereye i Arusha rero ifatwa nk’indi ntambwe ikomeye mu rugendo rwo kubaka ejo hazaza heza h’abaturage bo mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba.