Umunya-Tanzania Amb. Stephen Patrick Mbundi yagizwe Umunyamabanga Mukuru mushya wa EAC muri manda y’imyaka itanu (2026–2031)
Mu nama ya 25 isanzwe y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma bigize Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba yabereye i Arusha muri Tanzania, hafashwe icyemezo cyo gushyira ku mwanya w’Umunyamabanga Mukuru mushya w’uyu muryango Umunya-Tanzania, Ambasaderi Stephen Patrick Mbundi. Uyu muyobozi mushya azayobora ibikorwa by’uyu muryango mu gihe cy’imyaka itanu iri imbere, kuva mu 2026 kugeza mu 2031.
Amb. Mbundi yasimbuye ku mwanya Veronica Nduva, Umunya-Kenya wari warawutangiye muri Kamena 2024, akora inshingano zo kuyobora ibikorwa by’uyu muryango mu bihe byari byuzuyemo ibibazo n’ibikorwa byo gushaka uburyo bwo kurushaho gushimangira ubufatanye mu karere.
Uyu mwanzuro wafatiwe mu nama y’Abakuru b’Ibihugu bigize East African Community (EAC), umuryango uhuza ibihugu byo mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba birimo u Rwanda, Tanzania, Kenya, Uganda, Burundi, Sudani y’Epfo, Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo ndetse na Somalia yinjiye muri uyu muryango mu bihe bya vuba.
Uko byagenze mu nama yabereye i Arusha
Inama ya 25 y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma yabereye ku cyicaro gikuru cya EAC kiri mu mujyi wa Arusha. Ni inama yitabiriwe n’abayobozi bakuru bo mu bihugu bigize uyu muryango, baganiriye ku bibazo by’ingenzi bireba ubukungu, umutekano, ubucuruzi n’ubufatanye mu rwego rw’iterambere ry’akarere.
Muri iyi nama ni ho hafatiwe icyemezo cyo guha Amb. Mbundi inshingano zo kuyobora ubunyamabanga bukuru bwa EAC, bufite inshingano zo gushyira mu bikorwa ibyemezo bifatirwa muri uyu muryango.
Abakuru b’ibihugu bashimye ubunararibonye n’ubushobozi Amb. Mbundi afite mu by’ububanyi n’amahanga ndetse no mu bijyanye n’imikoranire y’ibihugu byo mu karere. Bavuze ko ari umuyobozi ufite ubumenyi buhagije bwo guteza imbere intego z’uyu muryango, cyane cyane izijyanye no kwagura ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo bihuriweho.
Amb. Stephen Patrick Mbundi ni muntu ki?
Ambasaderi Stephen Patrick Mbundi ni umwe mu banyapolitiki n’abadipolomate bazwi cyane muri Tanzania. Mu gihe cy’imyaka myinshi amaze akorera igihugu cye mu nzego zitandukanye z’ububanyi n’amahanga ndetse no mu buyobozi bw’imiryango mpuzamahanga.
Yigeze kuba ambasaderi wa Tanzania mu bihugu bitandukanye, anagira uruhare mu biganiro byinshi byerekeye ubufatanye mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba. Uburambe bwe mu bijyanye n’ubucuruzi mpuzamahanga, diplomasi n’imiyoborere byatumye afatwa nk’umuntu ukwiye kuyobora ubunyamabanga bukuru bwa EAC.
Abasesenguzi bavuga ko ubunararibonye bwe bushobora gufasha mu kongera imbaraga mu gushyira mu bikorwa imishinga minini y’akarere irimo imihanda, gari ya moshi ihuza ibihugu, koroshya ubucuruzi bwambukiranya imipaka ndetse n’ikorwa ry’isoko rusange rya EAC.
Uruhare rwa EAC mu iterambere ry’akarere
Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba, EAC, ni umwe mu miryango ihuza ibihugu mu buryo bwimbitse kurusha indi myinshi muri Afurika. Intego yawo ni uguteza imbere ubufatanye mu by’ubukungu, politiki n’imibereho myiza y’abaturage.
EAC yashinzwe mu rwego rwo koroshya ubucuruzi hagati y’ibihugu by’akarere, gukuraho imbogamizi mu gutwara ibicuruzwa no guteza imbere isoko rusange.
Mu myaka ishize, uyu muryango wagize uruhare rukomeye mu gushyiraho gahunda zitandukanye zirimo:
-
Gushyiraho isoko rusange rya EAC
-
Gukomeza gahunda y’ubumwe bw’ifaranga buzwi nka East African Monetary Union
-
Guteza imbere ibikorwa remezo bihuriweho nk’imihanda, ibyambu n’imiyoboro ya gari ya moshi
-
Guteza imbere ubufatanye mu by’umutekano
Ariko nubwo hari byinshi byagezweho, EAC igifite ibibazo bikomeye bigomba gukemurwa.
Ibibazo bikomeje kugaragara muri EAC
Abasesenguzi bavuga ko ubuyobozi bushya bwa Amb. Mbundi buzahura n’ibibazo byinshi bigoye mu karere.
Kimwe muri byo ni ikibazo cy’umutekano mu bice bimwe na bimwe by’akarere, cyane cyane mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo aho ibikorwa by’imitwe yitwaje intwaro bikomeje guteza umutekano muke.
Hari kandi ibibazo bijyanye n’ubucuruzi hagati y’ibihugu, aho rimwe na rimwe hagaragara imisoro cyangwa amabwiriza atuma ubucuruzi bugorana.
Ikindi kibazo ni ukugira ngo gahunda y’ishyirwaho ry’ifaranga rimwe ry’akarere ishobore kugerwaho, kuko bisaba ko ibihugu byose byuzuza ibisabwa mu rwego rw’ubukungu n’imiyoborere.
Icyizere ku buyobozi bushya
Abakuru b’ibihugu bagize EAC bagaragaje icyizere cyinshi ku buyobozi bwa Amb. Mbundi, bavuga ko azafasha mu gukomeza gushyira mu bikorwa gahunda z’iterambere ry’akarere.
Biteganyijwe ko mu myaka itanu iri imbere hazashyirwa imbaraga mu bikorwa birimo guteza imbere ubucuruzi bwambukiranya imipaka, koroshya urujya n’uruza rw’abantu n’ibicuruzwa ndetse no kongera ishoramari mu bikorwa remezo.
Hari kandi gahunda yo gukomeza kwagura uyu muryango no gushaka uburyo ibihugu byinshi byo mu karere byakwinjiramo mu gihe byaba byujuje ibisabwa.
Impinduka ku buyobozi bwa EAC
Guhindura ubuyobozi bwa EAC ni kimwe mu bikorwa by’ingenzi mu mikorere y’uyu muryango. Ubusanzwe, imyanya ikomeye muri EAC igenerwa ibihugu bitandukanye mu buryo bwo gusaranganya inshingano.
Ibi bikorwa kugira ngo buri gihugu kigire uruhare mu buyobozi bw’uyu muryango ndetse no mu gufata ibyemezo bireba akarere.
Igihe Veronica Nduva yari amaze kuri uwo mwanya cyaranzwe n’ikorwa ry’ibiganiro byinshi bijyanye n’iterambere ry’ubukungu bw’akarere ndetse no kwagura umuryango.
Kuri ubu, Amb. Mbundi aje mu gihe EAC iri mu rugendo rwo kongera imbaraga mu gushyira mu bikorwa intego zayo z’igihe kirekire zirimo gushaka uburyo bwageza ku ihuriro rya politiki hagati y’ibihugu by’akarere.
Icyerekezo cy’imyaka iri imbere
Mu gihe Amb. Mbundi atangiye manda ye, ibihugu bigize EAC byitezweho gukomeza gukorera hamwe mu rwego rwo guteza imbere ubufatanye n’iterambere rirambye.
Abasesenguzi bavuga ko niba gahunda z’uyu muryango zishyizwe mu bikorwa neza, EAC ishobora kuba imwe mu miryango ihuza ibihugu ikomeye cyane muri Afurika.
Hari icyizere ko ubuyobozi bushya buzafasha mu kwihutisha imishinga minini y’akarere, kongera ubucuruzi hagati y’ibihugu ndetse no guteza imbere imibereho myiza y’abaturage basaga miliyoni 300 batuye mu bihugu bigize uyu muryango.
Ibi byose bizasaba ubufatanye bukomeye hagati y’abakuru b’ibihugu, inzego za leta, abikorera ndetse n’abaturage.
Uko bigaragara, manda ya Amb. Stephen Patrick Mbundi izaba ari igihe cy’ingenzi mu mateka ya East African Community, aho hazarebwa niba uyu muryango ushobora kugera ku ntego zawo zo guteza imbere ubufatanye bwimbitse mu karere ka Afurika y’Iburasirazuba.