Ubutabera mu Rwanda: Ibyagezweho n’ibiri kuvugwa mu manza zikomeye
Mu minsi ishize, ubutabera bwo mu Rwanda bwongeye kugarukwaho cyane mu itangazamakuru no mu baturage, bitewe n’inkuru zitandukanye zirebana n’imanza ziri mu nkiko, gufungura bamwe mu bafungwa, ndetse n’ikorwa ry’imanza z’abantu bazwi cyane mu gihugu. Mu nkuru yacu uyu munsi, turagaruka ku makuru agezweho mu butabera bw’u Rwanda arimo urubanza rwa Victoire Ingabire Umuhoza mu Urukiko rw’Ikirenga rw’u Rwanda, icyemezo cyo gufungura abafungwa 1,874, ndetse n’uko Aimable Karasira uzwi nka Mucoma na Déogratias Barafinda bagaragaye mu rukiko.
Victoire Ingabire mu rukiko rw’ikirenga
Umwe mu bantu bakomeje kuvugwa cyane mu itangazamakuru ni umunyapolitiki Victoire Ingabire Umuhoza, uzwi cyane mu bikorwa bya politiki byo kunenga ubutegetsi buriho. Ingabire amaze igihe agaragara mu nkiko z’u Rwanda mu manza zitandukanye, cyane cyane izijyanye n’ibirego by’ikorwa ry’ibyaha bifitanye isano no guhungabanya umutekano w’igihugu.
Mu minsi ishize, Ingabire yitabye Urukiko rw’Ikirenga rw’u Rwanda, rumwe mu nzego zo hejuru z’ubutabera mu gihugu. Uru rukiko rufite inshingano zo gusuzuma ibirego by’ubujurire cyangwa gusobanura amategeko y’igihugu mu buryo bwa nyuma.
Mu rubanza rwe, Ingabire yagaragaje ko hari ibyemezo atemeranya nabyo mu manza zamuburanishije mbere. Abamwunganira mu mategeko basabye ko urukiko rw’ikirenga rwongera gusuzuma ingingo zimwe na zimwe bavuga ko zashingiweho mu buryo batemera.
Mu rukiko, impande zombi — ubushinjacyaha n’abunganira Ingabire — zatanze ibitekerezo byazo ku birego ndetse n’isesengura ry’amategeko. Ubushinjacyaha bwo bwavuze ko ibyemezo byafashwe mbere byari bishingiye ku mategeko n’ibimenyetso bifatika.
Ku ruhande rw’abamushyigikiye, bavuga ko uru rubanza rufite igisobanuro gikomeye ku bijyanye n’ubwisanzure bwa politiki mu Rwanda. Ku rundi ruhande, ubuyobozi bw’igihugu n’inzego z’ubutabera bo bakomeza gushimangira ko amategeko agomba kubahirizwa kimwe kuri buri muturage.
Urukiko rw’ikirenga rukomeje gusuzuma neza ibisobanuro by’impande zombi mbere yo gufata icyemezo cya nyuma.
U Rwanda rwafunguye abafungwa 1,874
Mu kindi gikorwa cyagarutsweho cyane, ubuyobozi bw’u Rwanda bwatangaje ko bwafunguye abafungwa 1,874 bari bafungiye mu magereza atandukanye mu gihugu.
Iki cyemezo cyafashwe hashingiwe ku mabwiriza ya Paul Kagame, Perezida wa Rwanda, usanzwe ufite ububasha bwo gutanga imbabazi ku bafungwa mu gihe runaka.
Mu bafunguwe harimo:
-
Abari barakatiwe igifungo gito
-
Abafite imyitwarire myiza muri gereza
-
Abafite uburwayi cyangwa izabukuru
-
Abarangije igice kinini cy’igihano cyabo
Inzego zishinzwe amagereza zavuze ko gufungura aba bantu bigamije gufasha mu gusubiza mu buzima busanzwe abarangije kwikosora, ndetse no kugabanya ubucucike mu magereza.
Bamwe mu bafunguwe basohotse bishimira amahirwe bahawe yo kongera gusubira mu miryango yabo no gutangira ubuzima bushya.
Abasesenguzi bavuga ko ibi ari kimwe mu bikorwa bigaragaza gahunda ya Leta yo guha amahirwe abagaragaza ko bihannye.
Icyakora, hari abavuga ko hakenewe gukomeza gushyira imbaraga mu gukurikirana abarekuwe kugira ngo basubire mu buzima busanzwe neza.
Mucoma na Barafinda bagaragaye mu rukiko
Mu zindi manza zakurikiwe cyane, abantu babiri bazwi ku mbuga nkoranyambaga no mu itangazamakuru — Aimable Karasira (Mucoma) na Déogratias Barafinda — bagaragaye mu rukiko.
Aimable Karasira, uzwi cyane ku izina rya “Mucoma”, ni umwarimu n’umunyamakuru wigeze kumenyekana cyane ku mbuga nkoranyambaga. Yigeze gufungwa akurikiranyweho ibyaha birimo guhakana no gupfobya jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
Mu rukiko, ubushinjacyaha bwagaragaje ibimenyetso bivuga ko amagambo n’amashusho yatangajwe na Karasira ku mbuga nkoranyambaga ashobora kuba yararenze ku mategeko arengera amateka ya jenoside.
Ku ruhande rwe, Karasira yavuze ko amagambo ye yari agamije gutanga ibitekerezo bye ku mateka n’imibereho y’igihugu, kandi ko atari agamije gukora icyaha.
Urukiko rwumvise impande zombi rukomeza gusuzuma neza ibimenyetso byatanzwe mbere yo gutangaza icyemezo.
Undi nawe ni Déogratias Barafinda, umunyapolitiki wigeze kwiyamamariza umwanya wa Perezida wa Repubulika. Barafinda na we yigeze kugaragara mu nkiko mu manza zitandukanye, harimo izijyanye n’imyitwarire ye n’amagambo yagiye atangaza.
Mu iburanisha rye, urukiko rwagaragaje ko rugomba gusuzuma niba ibyo aregwa bihuye n’amategeko cyangwa niba hari ibindi byagombye kwitabwaho.
Abakurikiranye uru rubanza bavuga ko ari imwe mu manza zagaragaje uko ubutabera bukomeje gukurikirana abantu batandukanye bafite ibitekerezo n’imyitwarire itandukanye.
Uruhare rw’inkiko mu kubungabunga amategeko
Abasesenguzi mu by’amategeko bavuga ko izi manza zose zigaragaza uruhare rukomeye rw’inzego z’ubutabera mu kubungabunga amategeko no gukemura amakimbirane mu buryo bwemewe n’amategeko.
Inkiko z’u Rwanda zifite inshingano zo:
-
Kurengera amategeko y’igihugu
-
Kurinda uburenganzira bw’abaturage
-
Guca imanza mu mucyo no mu bwisanzure
Mu myaka ishize, Leta y’u Rwanda yakomeje kuvuga ko yashyize imbaraga mu kuvugurura inzego z’ubutabera kugira ngo zirusheho gukora neza.
Hari gahunda zitandukanye zashyizweho zirimo gukoresha ikoranabuhanga mu nkiko, kongera umubare w’abacamanza, no kwihutisha imanza.
Ibi byose bigamije gutuma ubutabera bugera kuri buri muturage mu gihe gikwiye.
Ibitekerezo by’abaturage n’abasesenguzi
Ku mbuga nkoranyambaga no mu biganiro by’abaturage, aya makuru yateje impaka n’ibitekerezo bitandukanye.
Hari abavuga ko inkiko z’u Rwanda zikomeje gukora akazi kazo mu buryo bukomeye kandi bukurikije amategeko.
Abandi bo bavuga ko hakenewe gukomeza kongera ubwisanzure mu bijyanye no gutanga ibitekerezo bya politiki.
Abasesenguzi bavuga ko ibi biganiro ari ibisanzwe mu muryango mugari w’abaturage, cyane cyane mu gihugu gikomeje kwiyubaka no gushimangira inzego za demokarasi.
Umwanzuro
Mu gihe u Rwanda rukomeje gutera imbere mu nzego zitandukanye, ubutabera bukomeje kuba imwe mu nkingi z’ingenzi z’imiyoborere y’igihugu.
Imanza z’abantu bazwi nka Victoire Ingabire, Aimable Karasira (Mucoma) na Déogratias Barafinda, hamwe n’ikorwa ryo gufungura abafungwa 1,874, byose byagaragaje uburyo ubutabera bukomeje gukora akazi kabwo mu gukemura ibibazo no kubahiriza amategeko.
Ibi bibazo bikomeje gukurikiranwa n’abaturage, abanyamakuru ndetse n’imiryango itandukanye, mu gihe inkiko zikomeje gusuzuma ibimenyetso no gufata ibyemezo bijyanye n’amategeko.
Mu gihe kiri imbere, benshi bategereje kureba uko izi manza zizarangira ndetse n’uko ubutabera bwo mu Rwanda buzakomeza guteza imbere amahame y’ubutabera, ukuri n’ubwiyunge mu muryango nyarwanda.