Impinduka mu Bukungu bw’u Rwanda: Impamvu Abakora mu Buhinzi Bagomba Kugabanuka n’Icyo Bisobanuye ku Hazaza h’Igihugu
Mu gihe u Rwanda rukomeje urugendo rugana ku iterambere rirambye, hagenda hagaragara impinduka zitandukanye mu buryo ubukungu bw’igihugu buteye. Imwe mu ngingo zikomeje kuvugisha benshi ni iyatangajwe na Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi, Yusuf Murangwa, aho yavuze ko igihugu cyifuza ko umubare w’abakora mu buhinzi ugabanuka, bamwe bakerekeza mu zindi nzego z’ubukungu. Ibi byatewe n’impamvu zirimo ubuto bw’ubutaka u Rwanda rufite n’icyerekezo cy’iterambere rishingiye ku guhindura imikorere y’ubukungu.
Iyi ngingo ni ingenzi cyane kuko ubuhinzi ari wo mwuga wiganjemo Abanyarwanda benshi kuva kera. Gusa, uko isi igenda ihinduka, ni nako uburyo bwo guteza imbere ubukungu bugenda busaba impinduka, bityo bikaba ngombwa ko n’u Rwanda ruhindura imyumvire n’imikorere.
Uruhare rw’ubuhinzi mu bukungu bw’u Rwanda
Ubuhinzi ni inkingi ya mwamba mu bukungu bw’u Rwanda. Buvugwaho gutunga igice kinini cy’abaturage, ndetse bugatanga umusanzu munini mu musaruro mbumbe w’igihugu (GDP). Abaturage benshi batuye mu cyaro, aho imibereho yabo ishingiye ku buhinzi n’ubworozi.
Ariko nubwo ubuhinzi ari ingenzi, bufite imbogamizi nyinshi. Zimwe muri zo zirimo ubutaka buto, uburyo bwa kera bwo guhinga, imihindagurikire y’ikirere, n’isoko ridahagije ry’umusaruro. Ibi byose bituma ubuhinzi butanga umusaruro muke ugereranyije n’umubare w’ababukoramo.
Impamvu yo kugabanya abakora mu buhinzi
Minisitiri Yusuf Murangwa yagaragaje ko kimwe mu bisubizo ari ukugabanya umubare w’abakora mu buhinzi. Ibi ntibivuze ko ubuhinzi budakenewe, ahubwo ni ugushyiraho uburyo burushijeho kubyara umusaruro mwinshi hifashishijwe abantu bake ariko bafite ubumenyi n’ikoranabuhanga.
1. Ubutaka buto
U Rwanda ni igihugu gifite ubuso buto, kandi ubutaka bwo guhinga bukaba bugenda bugabanuka kubera ubwiyongere bw’abaturage. Iyo abantu benshi bashyizwe ku butaka buto, bituma umusaruro uba muke cyane.
2. Umusaruro muke
Iyo ubuhinzi bukorwa n’abantu benshi ariko bakoresha uburyo bwa kera, ntibubasha gutanga umusaruro uhagije. Kugabanya abahinzi bikajyana no kongera ikoranabuhanga bishobora gutuma umusaruro wiyongera.
3. Gushyigikira izindi nzego
Igihugu kigomba guteza imbere izindi nzego nk’inganda, ubucuruzi, serivisi, n’ikoranabuhanga. Izi nzego zifite ubushobozi bwo gutanga akazi kenshi no kuzamura ubukungu bw’igihugu.
Ingaruka nziza zitezwe
Iyi gahunda ishobora kugira ingaruka nziza nyinshi ku bukungu bw’igihugu n’imibereho y’abaturage.
1. Kwiyongera k’umusaruro w’ubuhinzi
Iyo ubuhinzi bukorwa n’abantu bake bafite ubumenyi n’ibikoresho bigezweho, umusaruro uriyongera. Ibi bituma igihugu kibona ibiribwa bihagije ndetse hakaboneka n’ibyoherezwa mu mahanga.
2. Guhanga imirimo mishya
Abava mu buhinzi bashobora kwerekeza mu zindi nzego, bigatuma habaho imirimo mishya mu nganda, ubucuruzi n’izindi serivisi.
3. Kuzamura imibereho
Iyo abantu binjiye mu mirimo itandukanye, amafaranga binjiza ariyongera, bikazamura imibereho yabo n’iy’imiryango yabo.
Imbogamizi zishobora kubaho
Nubwo iyi gahunda ifite ibyiza byinshi, hari n’imbogamizi ishobora guhura na yo.
1. Kubura ubumenyi
Abantu benshi bakora ubuhinzi ntibafite ubumenyi buhagije mu zindi nzego. Ibi bisaba ko bahugurwa kugira ngo bashobore kubona imirimo mishya.
2. Kubura imirimo ihagije
Nubwo hari gahunda yo guteza imbere izindi nzego, hari igihe imirimo idahagije yaboneka, bigatuma bamwe batagira icyo bakora.
3. Guhindura imyumvire
Hari abantu benshi babona ubuhinzi nk’umwuga w’ingenzi kandi bamenyereye. Kubasaba kuwuvamo bishobora kubagora mu mitekerereze.
Icyo Leta igomba gukora
Kugira ngo iyi gahunda igerweho neza, hari ingamba Leta igomba gushyiraho:
1. Gushyira imbaraga mu burezi n’amahugurwa
Abava mu buhinzi bagomba guhabwa amahugurwa abategura gukora mu zindi nzego, cyane cyane mu ikoranabuhanga n’inganda.
2. Guteza imbere inganda
Inganda zitanga akazi kenshi. Guteza imbere inganda bizafasha kwakira abava mu buhinzi.
3. Guteza imbere ikoranabuhanga mu buhinzi
Abasigaye mu buhinzi bagomba gukoresha uburyo bugezweho, nko kuhira, gukoresha imbuto z’indobanure, n’imashini zigezweho.
4. Guteza imbere ubucuruzi n’ishoramari
Gushora imari mu bucuruzi n’izindi serivisi bizafasha guhanga imirimo mishya.
Uruhare rw’abaturage
Abaturage na bo bafite uruhare runini muri iyi gahunda.
Bagomba kwemera impinduka no gushaka ubumenyi bushya
Kwitabira amahugurwa n’amashuri y’imyuga
Gushyira imbaraga mu gukora cyane no kwihangira imirimo
Uko ibindi bihugu byabigezeho
Ibihugu byinshi byateye imbere byanyuze muri iyi nzira. Mu bihe byashize, abaturage benshi bakoraga ubuhinzi, ariko uko inganda n’ikoranabuhanga byagiye bitera imbere, abantu benshi bagiye bava mu buhinzi bajya mu zindi nzego.
Ibi byatumye ubukungu bwabyo buzamuka cyane, n’imibereho y’abaturage irushaho kuba myiza. U Rwanda na rwo ruri kugerageza gukurikira uwo murongo, ariko mu buryo bujyanye n’imiterere yarwo.
Icyerekezo cy’ejo hazaza
Niba iyi gahunda ishyizwe mu bikorwa neza, u Rwanda rushobora kugera ku ntego yo kuba igihugu gifite ubukungu bushingiye ku bumenyi n’ikoranabuhanga.
Mu gihe kiri imbere:
Ubuhinzi buzaba bukorwa n’abantu bake ariko bufite umusaruro mwinshi
Inganda zizaba zaragutse zitanga akazi ku bantu benshi
Ikoranabuhanga rizaba riri ku rwego rwo hejuru
Imibereho y’abaturage izaba yarazamutse
Umwanzuro
Igitekerezo cyo kugabanya umubare w’abakora mu buhinzi si ugutesha agaciro uwo mwuga, ahubwo ni ugushaka uburyo bwiza bwo kuwunoza no guteza imbere ubukungu bw’igihugu muri rusange. Ubutaka buto bw’u Rwanda busaba gukoresha neza buri gace kabwo, kandi ibi bisaba impinduka mu mikorere.
Nubwo hari imbogamizi, iyo gahunda ifite amahirwe menshi yo gutuma u Rwanda rugera ku iterambere rirambye. Icy’ingenzi ni ubufatanye bwa Leta n’abaturage, gushyira imbaraga mu burezi, no guteza imbere izindi nzego z’ubukungu.
Iyi ni intambwe ikomeye igamije guhindura ubuzima bw’Abanyarwanda no kubaka igihugu gikomeye, gifite ubukungu buhamye kandi burambye.