Minisitiri w’Intebe Dr Justin Nsengiyumva yitabiriye Inama y’Abakuru b’Ibihugu i Malabo yiga ku gukoresha amahirwe y’ubukungu mu iterambere rirambye
Kuri iki Cyumweru, Minisitiri w’Intebe w’u Rwanda, Justin Nsengiyumva, yitabiriye ikiganiro cyo ku rwego rwo hejuru cyahuje Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma, cyabereye i Malabo mu gihugu cya Equatorial Guinea, kikibanda ku ngingo y’ingenzi yo gukoresha neza amahirwe y’ubukungu mu guteza imbere iterambere rirambye ku baturage.
Iyi nama iri kubera mu murwa mukuru Malabo yateguwe n’Umuryango w’Ibihugu bya Afurika, Karayibe na Pasifika, uzwi nka Organisation of African, Caribbean and Pacific States, OACPS, ihuza ibihugu birenga 70 bifite intego yo kwimakaza ubufatanye, kongera imbaraga mu bukungu no guteza imbere imibereho myiza y’abaturage babyo.
Minisitiri w’Intebe Dr Nsengiyumva yari kumwe n’abandi bayobozi bakuru barimo Perezida wa Gabon, Brice Clotaire Oligui Nguema, witabiriye iyi nama igamije kurebera hamwe uburyo ibihugu bigize OACPS byakomeza gukoresha umutungo kamere, urubyiruko, ikoranabuhanga n’isoko rusange mu kongerera abaturage amahirwe y’iterambere rirambye.
Intego y’Inama: Iterambere rirambye rishingiye ku mahirwe y’ubukungu
Ikiganiro cyahuje Abakuru b’Ibihugu cyibanze ku kibazo gikomeye Afurika n’ibindi bihugu bikiri mu nzira y’amajyambere bihura na cyo: uko amahirwe menshi y’ubukungu aboneka atabyazwa umusaruro uko bikwiye. Abayobozi bagaragaje ko hari umutungo kamere mwinshi, imbaraga z’urubyiruko rwinshi, n’amahirwe mu bucuruzi mpuzamahanga, ariko hakiri icyuho mu kuwukoresha mu buryo butanga umusaruro urambye.
Dr Nsengiyumva mu ijambo rye yashimangiye ko iterambere rirambye ridashingiye gusa ku kongera umusaruro mbumbe (GDP), ahubwo rishingira ku kuzamura imibereho y’abaturage, guhanga imirimo ifite ireme, guteza imbere uburinganire n’iterambere rirengera ibidukikije.
Yagaragaje ko u Rwanda rwashyize imbaraga mu guteza imbere ubukungu bushingiye ku bumenyi, ishoramari mu ikoranabuhanga, no kubaka inzego zikomeye z’imiyoborere ziboneye, bikaba byaratanze umusaruro mu kuzamura imibereho y’abaturage no kugabanya ubukene.
Uruhare rwa OACPS mu guhuza ibihugu
Umuryango wa Organisation of African, Caribbean and Pacific States (OACPS) ufite uruhare rukomeye mu guhuza ibihugu bifite amateka n’imbogamizi bisa, ugamije kubafasha kuvugira hamwe ku rwego mpuzamahanga no kongera imbaraga mu bucuruzi n’ishoramari.
Mu biganiro byabereye i Malabo, hibanzwe ku:
- Gushimangira ubucuruzi hagati y’ibihugu bigize OACPS
- Guteza imbere inganda zitunganya umusaruro w’ibanze aho kuwwohereza utaratunganywa
- Kongera imbaraga mu bukungu bushingiye ku bidukikije (green economy)
- Guteza imbere imishinga ihuriweho n’ibihugu byinshi
Abayobozi bagaragaje ko igihe kigeze ngo ibihugu bya Afurika n’ibindi bigize uyu muryango bihindure imikorere, bikava ku kohereza ibikoresho by’ibanze (raw materials) gusa, ahubwo bikongerera agaciro ibicuruzwa byabyo mbere yo kubyohereza ku isoko mpuzamahanga.
U Rwanda rugaragaza urugero rw’imiyoborere n’ivugurura
Minisitiri w’Intebe Dr Nsengiyumva yatanze urugero rw’u Rwanda mu gukoresha neza amahirwe make rufite rukabasha kugera ku iterambere rifatika. Yavuze ko ishoramari mu burezi, mu buvuzi, mu ikoranabuhanga no mu mishinga y’iterambere ry’icyaro byagize uruhare mu guhindura isura y’igihugu mu myaka ishize.
Yashimangiye ko:
- Imiyoborere myiza ari inkingi y’iterambere rirambye.
- Ubufatanye mpuzamahanga bukwiye gushingira ku nyungu rusange.
- Urubyiruko rukwiye gushyigikirwa mu guhanga udushya no kwihangira imirimo.
- Iterambere rirengera ibidukikije ari ryo shingiro ry’ahazaza heza.
Yongeyeho ko Afurika ifite amahirwe akomeye mu rwego rw’ubuhinzi, ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro, ingufu zisubira (renewable energy), n’isoko rinini ry’urubyiruko, ariko ko hakenewe politiki zinoze n’ubufatanye bukomeye kugira ngo ayo mahirwe abyazwe umusaruro.
Perezida wa Gabon yunze mu rya mugenzi we
Perezida wa Gabon, Brice Clotaire Oligui Nguema, na we yagarutse ku kamaro ko gukoresha umutungo kamere mu buryo burambye. Gabon izwiho kugira amashyamba manini n’umutungo kamere ukomeye, ariko yashimangiye ko gukomeza kubungabunga ibidukikije no guteza imbere inganda z’imbere mu gihugu ari bwo buryo bwonyine bwo kugera ku iterambere rirambye.
Yavuze ko Afurika idakwiye gukomeza kuba isoko y’ibikoresho by’ibanze gusa, ahubwo igomba no kuba isoko y’ibicuruzwa byatunganyijwe, byongerewe agaciro, kandi bihanganye ku rwego mpuzamahanga.
Iterambere rirambye: Inzira igana ku hazaza heza
Inama y’i Malabo yagaragaje ko iterambere rirambye ridashobora kugerwaho hatabayeho:
- Gushora imari mu burezi bufite ireme
- Guteza imbere ikoranabuhanga n’udushya
- Gushyigikira uburinganire n’uruhare rw’abagore
- Kurengera ibidukikije no guhangana n’imihindagurikire y’ibihe
Abayobozi bemeranyije ko hakenewe politiki zihuriweho n’ibihugu byinshi, cyane cyane mu rwego rw’ubucuruzi, kugira ngo habeho korohereza ibicuruzwa n’abashoramari kwimuka no gukorera mu bihugu bitandukanye bigize OACPS.
Ubufatanye hagati ya Afurika, Karayibe na Pasifika
Umuryango wa OACPS uhuza ibihugu byo ku migabane itatu: Afurika, Karayibe na Pasifika. Ubu bufatanye bufite amateka maremare, cyane cyane mu mikoranire n’Umuryango w’Ubumwe bw’u Burayi (EU), aho ibihugu bigize OACPS byagiye bigirana amasezerano y’ubucuruzi n’iterambere.
Mu nama y’i Malabo, hagaragajwe ko igihe kigeze ngo ibihugu bigize uyu muryango byagura ubufatanye hagati yabyo ubwabyo, bidategereje gusa inkunga cyangwa amasoko yo hanze, ahubwo bikubaka ubukungu bwishingikirije ku mbaraga zabyo bwite.
Icyo iyi nama isobanuye ku Rwanda
Ku Rwanda, kwitabira iyi nama ni amahirwe akomeye yo:
- Gushimangira umubano n’ibindi bihugu bigize OACPS
- Gukurura ishoramari rishya
- Kugaragaza urugendo rw’iterambere igihugu kimaze kugeraho
- Kwiga ku bunararibonye bw’ibindi bihugu
U Rwanda rukomeje kwagura imikoranire n’ibihugu bya Afurika, cyane cyane mu rwego rw’ubucuruzi binyuze mu Isoko Rusange rya Afurika (AfCFTA), ndetse no mu mishinga y’iterambere rirambye irimo ingufu zisubira, ikoranabuhanga n’inganda.
Icyerekezo cy’ahazaza
Inama y’Abakuru b’Ibihugu ya OACPS yabereye i Malabo isize isomo rikomeye ku bihugu biri mu nzira y’amajyambere: ko amahirwe y’ubukungu adahagije ubwayo, ahubwo ko hakenewe imiyoborere myiza, ubufatanye bukomeye n’ishoramari rishingiye ku nyungu z’igihe kirekire.
Minisitiri w’Intebe w’u Rwanda, Justin Nsengiyumva, yagaragaje ko u Rwanda ruzakomeza gukorana n’ibindi bihugu mu gushaka ibisubizo birambye ku bibazo byugarije isi, birimo ubukene, ubushomeri, n’imihindagurikire y’ibihe.
Mu gusoza iyi nama, abayobozi bagaragaje ubushake bwo gushyira mu bikorwa imyanzuro yafatiwe i Malabo, hagamijwe kubaka ubukungu burambye, burengera ibidukikije, kandi butanga amahirwe angana ku baturage bose.
Iyi nama ibaye mu gihe isi ihanganye n’ibibazo bikomeye birimo izamuka ry’ibiciro, intambara mu bice bimwe na bimwe by’isi, n’imihindagurikire y’ibihe. Ibi byose bisaba ubufatanye n’imbaraga zihuriweho kugira ngo haboneke ibisubizo birambye.
Ku Rwanda n’ibindi bihugu bigize OACPS, ubutumwa ni bumwe: gukoresha neza amahirwe ahari uyu munsi ni byo bizagena ejo hazaza h’abaturage babyo. Iterambere rirambye si inzozi, ni inshingano n’icyerekezo bigomba gushyirwa mu bikorwa kuva ubu.