U Rwanda rwongeye kugaragaza icyerekezo cyarwo mu kubaka ubukungu bukomeye kandi burambye, nyuma yo gusinya amasezerano y’inguzanyo ya miliyoni 250 z’amadolari ya Amerika n’Ikigega Mpuzamahanga cy’Imari (IMF). Aya masezerano agamije gufasha igihugu gukomeza kubungabunga ubudahungabana bw’ubukungu, gushimangira politiki z’imari n’ifaranga, no kuzamura iterambere ry’igihe kirekire.
Nk’uko byatangajwe, aya masezerano ateganyijwe kwemezwa n’Inama y’Ubutegetsi ya IMF muri Kamena uyu mwaka. Iyo nama ni yo ifata icyemezo cya nyuma ku masezerano nk’aya, nyuma yo gusuzuma neza uko igihugu gihagaze mu bukungu, politiki kigenderaho, n’ubushobozi bwo kwishyura inguzanyo.
Iyi nguzanyo ije mu gihe u Rwanda rukomeje guhangana n’ingaruka z’ibibazo by’ubukungu ku rwego mpuzamahanga, birimo ihindagurika ry’ibiciro ku masoko mpuzamahanga, izamuka ry’inyungu ku nguzanyo, n’ihungabana ry’urwego rw’ubucuruzi mpuzamahanga. Nubwo bimeze bityo, igihugu cyagaragaje ko gifite gahunda ihamye yo gukomeza gusigasira umutekano w’ubukungu n’iterambere rirambye.
Intego z’aya masezerano mashya
Aya masezerano y’inguzanyo afite intego nyamukuru eshatu:
1. Kubungabunga ubudahungabana bw’ubukungu (macroeconomic stability)
IMF isanzwe ifasha ibihugu gushyiraho no gukurikiza politiki z’imari n’ifaranga zigamije kurinda ubukungu guhungabana. Ku Rwanda, iyi nguzanyo izafasha gukomeza kugenzura izamuka ry’ibiciro ku isoko (inflation), kugabanya icyuho hagati y’ibyinjira n’ibisohoka (budget deficit), no gukomeza kubungabunga agaciro k’ifaranga.
2. Gushimangira politiki z’imari n’ivugurura ry’inzego
Amasezerano nk’aya asanzwe aherekejwe n’inama n’amabwiriza ajyanye n’ivugurura rya politiki. Harimo kunoza imisoro, kongera umusaruro w’ibigo bya Leta, gukomeza kunoza imicungire y’imari ya Leta no kongera imbaraga mu kurwanya ruswa no gukoresha umutungo wa Leta neza.
3. Kuzamura iterambere rirambye n’ishoramari
IMF igamije ko inguzanyo itaba igisubizo cy’igihe gito gusa, ahubwo igafasha igihugu gushyira imbaraga mu mishinga itanga umusaruro w’igihe kirekire. Mu Rwanda, bishobora kwibanda ku ishoramari mu bikorwaremezo, ikoranabuhanga, ubuhinzi bugezweho, uburezi n’ubuzima.
Uko u Rwanda rusanzwe rukorana na IMF
U Rwanda si ubwa mbere rukorana na IMF. Mu myaka yashize, habayeho gahunda zitandukanye zafashije igihugu guhangana n’ingaruka z’ibibazo by’ubukungu byatewe n’icyorezo cya COVID-19 ndetse n’ihungabana ry’ubukungu ku isi.
IMF isanzwe isuzuma ubukungu bw’ibihugu bigize uyu muryango binyuze muri gahunda yitwa “Article IV Consultations”, igamije kureba uko politiki z’imari n’ifaranga zishyirwa mu bikorwa. Ku Rwanda, raporo zitandukanye zagiye zigaragaza ko ubukungu bw’igihugu bukomeje kuzamuka nubwo hari imbogamizi zituruka hanze.
Aya masezerano mashya agaragaza icyizere IMF ifitiye politiki z’u Rwanda n’ubushobozi bwarwo bwo gucunga neza umutungo no kwishyura inguzanyo mu gihe cyateganyijwe.
Ingaruka ku bukungu bw’igihugu
Iyi nguzanyo ya miliyoni 250$ ishobora kugira ingaruka nziza ku bukungu bw’u Rwanda mu buryo butandukanye.
Kongera icyizere ku masoko mpuzamahanga:
Iyo igihugu gisinyanye amasezerano na IMF, bituma isura yacyo ku masoko mpuzamahanga irushaho gukomera. Abashoramari babona ko igihugu gifite gahunda ihamye kandi cyizewe.
Kugabanya igitutu ku ngengo y’imari:
Inguzanyo ishobora gufasha mu kugabanya icyuho mu ngengo y’imari ya Leta, bityo ibikorwa by’iterambere ntibihagarare.
Gushyigikira Banki Nkuru mu kugenzura ifaranga:
Mu gihe hari ihindagurika ku masoko y’ifaranga, inkunga ya IMF ishobora gufasha mu kongera ibigega by’amadevize no kurinda ifaranga kugabanuka cyane.
Impungenge zishobora kuvuka
Nubwo iyi nguzanyo ifite inyungu nyinshi, hari n’ibibazo bikunze kuvugwa ku nguzanyo zituruka muri IMF. Bimwe muri byo birimo:
- Gushyirwaho kw’ingamba zishobora gukaza umurego mu kugabanya amafaranga Leta ikoresha (austerity measures).
- Ingaruka ku mibereho y’abaturage mu gihe hashyizweho imisoro mishya cyangwa hagabanywa inkunga mu nzego zimwe.
Icyakora, u Rwanda rukunze kugaragaza ko rushyira imbere politiki zitabangamira imibereho y’abaturage, ahubwo zigamije kubaka ubukungu burambye kandi budaheza.
Icyo byitezweho mu gihe kizaza
Naramuka aya masezerano yemejwe muri Kamena n’Inama y’Ubutegetsi ya IMF, bizaba ari indi ntambwe ikomeye mu rugendo rw’u Rwanda rwo kubaka ubukungu buhamye kandi bushobora guhangana n’ibibazo by’imbere n’ibituruka hanze.
Biteganyijwe ko Leta izakomeza gushyira imbaraga mu:
- Kongera umusaruro w’imbere mu gihugu (Made in Rwanda),
- Guteza imbere ubuhinzi n’inganda,
- Gushyigikira urwego rw’abikorera,
- Gukomeza kunoza imicungire y’imari ya Leta,
- Gushora imari mu rubyiruko n’ikoranabuhanga.
Ibi byose bigamije kugera ku ntego z’icyerekezo 2050, u Rwanda rwihaye zo kuba igihugu gifite ubukungu buciriritse bugana ku rwego rwo hejuru.
Umwanzuro
Amasezerano y’inguzanyo ya miliyoni 250 z’amadolari ya Amerika hagati y’u Rwanda na IMF ni ikimenyetso cy’ubufatanye bukomeje hagati y’impande zombi. Ni intambwe igamije gushimangira ubudahungabana bw’ubukungu, kunoza politiki z’imari n’ifaranga, no gushyigikira iterambere rirambye.
Mu gihe ategereje kwemezwa muri Kamena, aya masezerano akomeje gutanga icyizere ku hazaza h’ubukungu bw’u Rwanda, cyane cyane mu bihe isi ikomeje guhangana n’ihindagurika rikomeye mu bukungu.
U Rwanda rukomeje kugaragaza ko rugendera ku murongo wa politiki zishingiye ku bushishozi, ubunyamwuga no kureba kure, hagamijwe kubaka igihugu gifite ubukungu butajegajega kandi butanga amahirwe angana ku baturage bose.