Minisitiri w’Uburezi Nsengimana Joseph yasuye University of Rwanda mu rwego rwo kuzamura ireme ry’uburezi mu Rwanda
Mu gihe u Rwanda rukomeje gushyira imbaraga mu kubaka uburezi bufite ireme kandi bujyanye n’igihe, Minisitiri w’Uburezi, Nsengimana Joseph, yasuye Kaminuza y’u Rwanda, Koleji y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga (College of Science and Technology – CST), mu gikorwa kiri muri gahunda nini igamije kwegera amashuri makuru na za kaminuza hagamijwe kureba uko gahunda z’uburezi zishyirwa mu bikorwa no gushaka ibisubizo ku bibazo bihari.
Uru ruzinduko rwabaye kimwe mu bikorwa by’ingenzi bigamije gushyira mu bikorwa ingamba za Leta y’u Rwanda zo guteza imbere uburezi, cyane cyane ubushingiye ku bumenyi ngiro (practical skills), bushobora gufasha abanyeshuri kwinjira ku isoko ry’umurimo bafite ubushobozi bwo guhatana ku rwego mpuzamahanga.
Intego y’uru ruzinduko: kwegera amashuri no kunoza ireme ry’uburezi
Mu butumwa bwe, Minisitiri Nsengimana Joseph yagaragaje ko uru ruzinduko ruri mu murongo wa gahunda ya Minisiteri y’Uburezi yo kwegera ibigo by’amashuri makuru na kaminuza, kugira ngo harebwe uko amasomo atangwa, ibikoresho bihari, ndetse n’uburyo abanyeshuri bitegura ejo hazaza habo.
Yavuze ko Leta y’u Rwanda ifite intego yo kubaka uburezi bufite ireme, bushobora gutuma abanyeshuri barangiza bafite ubumenyi buhagije, butuma bataba abashomeri ahubwo bakaba abahanga bashobora kwihangira imirimo cyangwa bakabona akazi ku isoko ry’umurimo.
Yagize ati: “Turifuza ko amashuri makuru na za kaminuza bitanga ubumenyi bufatika, butuma abanyeshuri bashobora guhangana ku rwego mpuzamahanga. Niyo mpamvu turi kwegera ibi bigo, tuganira n’abayobozi n’abanyeshuri, kugira ngo dufatanye kunoza uburezi.”
Gusura laboratwari: intambwe iganisha ku bumenyi ngiro
Kimwe mu byaranze uru ruzinduko ni uko Minisitiri n’itsinda yari ayoboye basuye laboratwari zitandukanye ziri muri Koleji y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga. Izi laboratwari ni ingenzi cyane mu gufasha abanyeshuri gushyira mu bikorwa ibyo biga mu mashuri, bikabafasha gusobanukirwa neza amasomo yabo.
Laboratwari zifasha abanyeshuri mu byiciro bitandukanye, harimo ikoranabuhanga, ubwubatsi, ubugenge (engineering), ndetse n’ibindi bijyanye n’ubumenyi bwa siyansi. Ibi bituma abanyeshuri batiga gusa mu buryo bw’amagambo (theory), ahubwo bakabona n’uburyo bwo gukora (practice), ari na byo bikenewe cyane ku isoko ry’umurimo.
Minisitiri Nsengimana yashimye uburyo izi laboratwari zikoreshwa, ariko anashimangira ko hakiri byinshi byo gukora kugira ngo zirusheho kunozwa no kongerwamo ibikoresho bigezweho.
Yagize ati: “Laboratwari ni ingenzi cyane mu burezi bw’iki gihe. Turifuza ko abanyeshuri barangiza bafite ubumenyi buhamye, bushobora kubafasha guhanga udushya no gutanga ibisubizo ku bibazo igihugu gifite.”
Uruhare rw’ubumenyi ngiro mu iterambere ry’igihugu
Ubumenyi ngiro ni imwe mu nkingi z’ingenzi mu iterambere ry’igihugu. Ibihugu byateye imbere cyane usanga byibanze ku gutanga uburezi bufasha abanyeshuri kuba abahanga mu gukora, aho kuba abahanga mu kuvuga gusa.
Mu Rwanda, Leta yashyizeho ingamba zitandukanye zigamije guteza imbere uburezi bushingiye ku bumenyi ngiro, harimo no guteza imbere amashuri ya tekiniki n’imyuga (TVET), ndetse no kunoza amasomo atangwa muri za kaminuza.
Uru ruzinduko rwa Minisitiri Nsengimana rugaragaza ko Leta ikomeje gushyira imbaraga mu guteza imbere ubu burezi, ndetse no gukurikirana uko bushyirwa mu bikorwa ku rwego rw’ibigo by’amashuri.
Gushyiraho urubuga rwo kuganira ku iterambere ry’uburezi
Uretse gusura laboratwari, iyi gahunda kandi igamije gushyiraho urubuga rwihariye ruzajya rufasha abayobozi b’amashuri makuru na kaminuza, abarimu, abanyeshuri, ndetse n’izindi nzego zitandukanye kuganira ku iterambere ry’uburezi mu Rwanda.
Uru rubuga ruzafasha mu gusangira ibitekerezo, gutanga ibitekerezo ku ngamba zashyizweho, ndetse no kurebera hamwe uburyo bwo gukemura ibibazo bishobora kuba bibangamiye ireme ry’uburezi.
Minisitiri Nsengimana yavuze ko kuganira ari ingenzi cyane mu kubaka uburezi bufite ireme, kuko bituma buri wese atanga umusanzu we, bigatuma hafatwa ibyemezo bishingiye ku bitekerezo by’abantu benshi.
Gahunda y’Iterambere ry’Uburezi mu Rwanda
Gahunda y’Iterambere ry’Uburezi mu Rwanda ni imwe mu gahunda z’ingenzi Leta yashyizeho kugira ngo iteze imbere uburezi ku nzego zose. Iyi gahunda igamije kunoza ireme ry’uburezi, kongera umubare w’abanyeshuri biga, ndetse no guteza imbere ubushakashatsi n’udushya.
Mu rwego rwo gushyira mu bikorwa iyi gahunda, Minisiteri y’Uburezi ikomeje gukora ibikorwa bitandukanye, harimo no kwegera ibigo by’amashuri makuru na kaminuza, kugira ngo irebe uko gahunda zishyirwa mu bikorwa ku rwego rw’ibanze.
Uru ruzinduko rwa Minisitiri Nsengimana ni kimwe mu bikorwa bigaragaza ko Leta ifite ubushake bwo gukurikirana no kunoza uburezi mu Rwanda.
Ibyo abayobozi ba kaminuza batangaje
Abayobozi ba Kaminuza y’u Rwanda bashimiye Minisitiri Nsengimana ku ruzinduko yagiriye kuri iyi kaminuza, bavuga ko ari ikimenyetso cy’uko Leta ibashyigikiye mu rugendo rwo guteza imbere uburezi.
Bavuze ko bafite intego yo gutanga uburezi bufite ireme, bushobora gufasha abanyeshuri kugera ku nzozi zabo, ndetse no gutanga umusanzu mu iterambere ry’igihugu.
Bashimangiye ko bazakomeza gukorana na Minisiteri y’Uburezi mu rwego rwo kunoza amasomo atangwa, kongera ibikoresho byifashishwa mu myigire, ndetse no guteza imbere ubushakashatsi.
Icyizere ku banyeshuri n’ejo hazaza h’uburezi
Abanyeshuri biga muri Koleji y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga bagaragaje ko bishimiye uru ruzinduko, bavuga ko ari amahirwe kuri bo kuba abayobozi bakuru babasura bakareba aho bigira.
Bavuze ko bafite icyizere ko uburezi barimo kubona buzabafasha kugera ku nzozi zabo, ndetse no kubona akazi mu gihe bazaba barangije amasomo yabo.
Bashimangiye ko bifuza ko Leta yakomeza gushyira imbaraga mu guteza imbere ibikoresho byifashishwa mu myigire, cyane cyane laboratwari, kugira ngo barusheho kubona ubumenyi buhamye.
Umwanzuro: uburezi bufite ireme ni inkingi y’iterambere
Uru ruzinduko rwa Minisitiri w’Uburezi muri Kaminuza y’u Rwanda, Koleji y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga, rugaragaza ko Leta y’u Rwanda ikomeje gushyira uburezi ku isonga mu iterambere ry’igihugu.
Kunoza ireme ry’uburezi bisaba ubufatanye bw’inzego zitandukanye, harimo Leta, ibigo by’amashuri, abarimu, abanyeshuri, ndetse n’ababyeyi. Iyo bose bafatanyije, birashoboka kugera ku ntego yo kubaka uburezi bufite ireme.
Mu gihe u Rwanda rukomeje kwiyubaka, uburezi bufite ireme buzaba imwe mu nkingi zikomeye zizafasha igihugu kugera ku iterambere rirambye.
Minisitiri Nsengimana Joseph n’abandi bayobozi bazakomeza gukora ibishoboka byose kugira ngo uburezi mu Rwanda burusheho gutera imbere, abanyeshuri babone ubumenyi bufatika, ndetse igihugu kigire abakozi bafite ubushobozi bwo guhangana ku rwego mpuzamahanga.
Ibi byose bigaragaza ko ejo hazaza h’uburezi mu Rwanda hari icyizere, kandi ko urugendo rwo kubaka uburezi bufite ireme rukomeje, nubwo hakiri inzitizi zigomba gukemurwa. Gusa, binyuze mu bufatanye no gushyira imbere inyungu rusange, nta kabuza ko izi ntego zizagerwaho.