Ibitero bya bombe byagabwe i Minembwe byateye ubwoba abaturage – Abatuye Gakenke na Kalingi bavuga ko baraye mu bwoba
Mu ijoro ryo ku itariki ya 7 rishyira ku ya 8 Werurwe 2026, abaturage batuye mu bice bitandukanye byo mu misozi ikikije agace ka Minembwe mu Ntara ya South Kivu Province mu burasirazuba bwa Democratic Republic of the Congo bagize ijoro ritoroshye nyuma y’uko humvikanye ibitero bikomeye bya bombe byavugwaga ko byagabwe n’ingabo ziri ku ruhande rw’ubutegetsi bwa Kinshasa.
Aya makuru yemezwa n’abaturage bo muri utwo duce bavuga ko muri iryo joro humvikanye urusaku rukomeye rw’amasasu n’ibisasu bya bombe byagwaga mu bice bitandukanye birimo Gakenke, Kalingi ndetse n’ahandi hahakikije Minembwe.
Abaturage bavuga ko ibyo bitero byabaye mu masaha ya nijoro ubwo abantu benshi bari baryamye mu ngo zabo, ibintu byatumye benshi bahita bahunga cyangwa bagashaka aho bihisha mu misozi iri hafi.
Abaturage baraye mu bwoba bukomeye
Abatuye muri utu duce bavuga ko batigeze babona ibitero bikomeye nk’ibyo byabaye muri iryo joro. Bamwe bavuga ko amasasu n’ibisasu byari byinshi ku buryo byumvikanaga mu duce twinshi.
Umwe mu baturage utuye hafi ya Gakenke yabwiye itangazamakuru ati:
“Twumvise ibisasu bikomeye cyane mu masaha ya saa sita z’ijoro. Abantu benshi bahise basohoka mu nzu zabo bahunga batazi aho bajya.”
Undi muturage utuye mu gace ka Kalingi yavuze ko abantu benshi baraye bihishe mu mashyamba no mu misozi kubera gutinya ko ibisasu byakomeza kugwa mu ngo zabo.
Benshi bavuga ko abana bato n’abagore ari bo bagizweho ingaruka cyane kuko bamwe batangiye kurira ndetse n’abakuru bakabura uko babahumuriza.
Ibyo bitero byaturutse he?
Amakuru ava mu baturage ndetse n’abantu bakurikiranira hafi ibibazo by’umutekano muri aka gace avuga ko ibyo bitero byagabwe n’ingabo z’ihuriro rishyigikiye ubutegetsi bwa Kinshasa, zirimo ingabo za Leta zizwi nka Armed Forces of the Democratic Republic of the Congo (FARDC) ndetse n’imitwe yitwaje intwaro ifatanya na zo.
Iyi mitwe irimo n’iyitwa Wazalendo, ikunze kuvugwa mu mirwano ikomeje kubera mu burasirazuba bwa Democratic Republic of the Congo.
Bamwe mu basesenguzi bavuga ko ibitero nk’ibi bishobora kuba byari bigamije guca intege imitwe irwanya ubutegetsi bwa Kinshasa ikorera muri aka gace, ariko abaturage basanzwe ari bo akenshi bagirwaho ingaruka zikomeye.
Minembwe ni agace kavugwamo umutekano muke
Agace ka Minembwe kamaze imyaka myinshi karangwa n’umutekano muke bitewe n’imirwano hagati y’imitwe yitwaje intwaro itandukanye.
Muri aka gace hakunze kuba imirwano ihanganishije ingabo za Leta ya Congo n’imitwe yitwara gisirikare itandukanye, harimo n’ishingiye ku moko cyangwa ku nyungu za politiki.
Ibi byatumye abaturage benshi bahunga bakava mu byabo mu myaka ishize, abandi bagakomeza kubaho mu buzima bugoye bwuzuyemo ubwoba.
Abaturage benshi bahunze ingo zabo
Nyuma y’ibi bitero bya bombe, amakuru aturuka muri aka gace avuga ko abaturage benshi batangiye kuva mu ngo zabo bajya gushaka umutekano mu bice biri kure y’imirwano.
Hari amakuru avuga ko bamwe mu baturage berekeje mu misozi iri hafi, abandi bakerekeza mu midugudu itarimo imirwano kugira ngo barinde ubuzima bwabo.
Abayobozi b’imiryango itari iya Leta ikorera muri aka gace bavuga ko ibitero nk’ibi bituma ikibazo cy’ubuhunzi kirushaho gukomera.
Iyo abaturage bahunze, bakunze kubura ibiribwa, amazi meza n’ubuvuzi, ibintu bituma ubuzima bwabo burushaho kuba bubi.
Imiryango mpuzamahanga irasaba ko habaho ituze
Imiryango mpuzamahanga ikurikirana ibibazo by’uburenganzira bwa muntu mu burasirazuba bwa Democratic Republic of the Congo ikomeje gusaba impande zose zirwana kwirinda ibitero bishobora guteza ibyago ku baturage.
Ayo mashyirahamwe asaba ko amategeko mpuzamahanga agenga intambara yubahirizwa, cyane cyane arengera abasivili batagomba kwibasirwa mu mirwano.
Bamwe mu baharanira uburenganzira bwa muntu bavuga ko gukoresha ibisasu bya bombe mu duce dutuwe cyane bishobora guteza ibibazo bikomeye by’ubuzima n’umutekano ku baturage.
Ingaruka ku buzima bw’abaturage
Abaturage bo muri utu duce bavuga ko ibitero nk’ibi bituma ubuzima bwabo burushaho kugorana.
Abahinzi ntibashobora kujya mu mirima yabo kubera ubwoba bw’amasasu n’ibisasu. Abana na bo ntibashobora kujya ku ishuri mu buryo busanzwe.
Ibi byose bigira ingaruka zikomeye ku mibereho y’abaturage kuko ubukungu bwabo bushingiye cyane ku buhinzi n’ubucuruzi buciriritse.
Iyo imirwano yiyongereye, ibikorwa byose by’ubukungu birahagarara.
Abasesenguzi bavuga iki ku bibera i Minembwe?
Abasesenguzi ba politiki mu karere bavuga ko ibibazo by’umutekano mu burasirazuba bwa Congo bikomeje kuba ingorabahizi kubera ubwinshi bw’imitwe yitwaje intwaro ikorera muri aka gace.
Hari amakuru avuga ko mu burasirazuba bwa Congo hari imitwe irenga 100 yitwaje intwaro ikorera mu turere dutandukanye.
Ibi bituma kugera ku mahoro arambye biba bigoye cyane kuko buri mutwe uba ufite inyungu n’intego zawo.
Icyizere cy’amahoro kiracyari kure
Nubwo habaho ibiganiro bya dipolomasi bigamije gukemura ikibazo cy’umutekano mu burasirazuba bwa Congo, abaturage bavuga ko amahoro nyayo akiri kure.
Benshi bavuga ko icyifuzo cyabo ari ukubaho mu mutekano no kubona amahirwe yo gukora ibikorwa byabo bya buri munsi nta bwoba.
Ariko mu gihe imirwano ikomeje ndetse n’ibitero nk’ibi bya bombe bikaba bikomeje kugaragara, abaturage bavuga ko bagikomeje kubaho mu buzima bwuzuyemo impungenge.
Abaturage basaba amahoro
Abaturage bo muri Minembwe, Gakenke na Kalingi bavuga ko icyifuzo cyabo cya mbere ari amahoro.
Bavuga ko bamaze imyaka myinshi babona imirwano itandukanye ariko ntibabone umuti urambye w’iki kibazo.
Benshi mu batuye aka gace bavuga ko bifuza ko habaho ibiganiro byimbitse hagati y’impande zose kugira ngo haboneke amahoro arambye.
Mu gihe ibyo bitaraboneka, abaturage bavuga ko bazakomeza kubaho mu bwoba bw’intambara ishobora kongera kubura igihe icyo ari cyo cyose.