Imiryango 47 igizwe n’abantu 74 babaga mu Nkambi ya Mahama yakira impunzi ndetse n’abandi 12 babaga mu Mujyi wa Kigali batashye mu gihugu cyabo cy’u Burundi ku bushake, nyuma y’imyaka yari ishize baba mu Rwanda.
Aba baturage bakiriwe ku mupaka wa Nemba Border Post uherereye mu Karere ka Bugesera District mbere yo gukomereza urugendo mu gihugu cyabo. Mbere yo kwambuka umupaka, aba Banyarwanda bavuga Ikirundi bashimye cyane uburyo bakiriwe mu Rwanda mu gihe bari barahungiye muri iki gihugu, bavuga ko batigeze bagira ivangura cyangwa ngo bahezwe kuri gahunda zigenerwa abaturage.
Uko gutaha kwabo ku bushake ni igice cy’umushinga ukomeje gufasha impunzi z’Abarundi gutaha mu gihugu cyazo mu mahoro, nyuma y’igihe kirekire zari zimaze mu buhungiro.
Bashimye uburyo bakiriwe mu Rwanda
Mu butumwa bamwe muri izi mpunzi zatangiye mbere yo gutaha, bagarutse ku buryo u Rwanda rwabafashije mu gihe cyose bari bamaze mu gihugu. Bavuze ko mu nkambi ndetse no mu bice by’imijyi babagamo, bahabwaga serivisi zitandukanye zirimo ubuvuzi, uburezi ndetse n’ubufasha mu mibereho ya buri munsi.
Bamwe mu bagize iyi miryango bavuze ko abana babo bashoboye kwiga amashuri nk’abandi bana b’Abanyarwanda, mu gihe abandi babashije kubona ubuvuzi mu bitaro byo mu Rwanda.
Bagize bati:
“U Rwanda rwatwakiriye neza cyane. Nubwo twari impunzi, twabonaga serivisi nyinshi nk’abandi baturage. Abana bacu barize, twivurije mu bitaro, kandi twabayeho neza mu gihe twari turi hano.”
Bavuze ko nubwo bishimiye uburyo bakiriwe, bahisemo gutaha mu gihugu cyabo kugira ngo bongere kubaka ubuzima bushya aho bavukiye.
Inkambi ya Mahama yakiriye impunzi nyinshi z’Abarundi
Aba baturage benshi batashye babaga mu Mahama Refugee Camp iherereye mu Karere ka Kirehe District. Iyi nkambi ni imwe mu nkambi nini zakira impunzi mu Rwanda, ikaba yarakiriye cyane impunzi zaturutse mu Burundi mu myaka yashize.
Inkambi ya Mahama yashinzwe mu mwaka wa 2015, ubwo mu Burundi habaga ibibazo bya politiki n’umutekano byatumye abaturage benshi bahungira mu bihugu bitandukanye byo mu karere, harimo u Rwanda, Tanzania na Uganda.
Muri iyi nkambi, impunzi zagiye zihabwa ubufasha butandukanye burimo ibiribwa, amazi, ubuvuzi, amashuri ku bana ndetse n’izindi serivisi zifasha mu mibereho yabo ya buri munsi.
U Rwanda rwafatanyije n’imiryango mpuzamahanga itandukanye mu gutanga ubu bufasha, hagamijwe gufasha impunzi kubaho neza mu gihe zari zitarabona amahirwe yo gusubira mu gihugu cyazo.
Gutaha ku bushake bikomeje kwiyongera
Minisiteri ishinzwe Ibikorwa by’Ubutabazi mu Rwanda, Ministry in Charge of Emergency Management Rwanda (MINEMA), yatangaje ko gutaha ku bushake kw’impunzi z’Abarundi bikomeje kwiyongera uko imyaka ishira.
Nk’uko iyi minisiteri yabitangaje, kuva mu mwaka wa 2020 kugeza ubu impunzi z’Abarundi 31.096 zabaga mu Rwanda zimaze gutaha ku bushake zisubira mu gihugu cyazo.
Ibi bigaragaza ko hari bamwe mu mpunzi bagenda bafata icyemezo cyo gusubira mu gihugu cyabo, bitewe n’impamvu zitandukanye zirimo kwifuza kongera kubana n’imiryango yabo ndetse no kubaka ubuzima bushya aho bavukiye.
Nubwo bimeze bityo, mu Rwanda haracyabarurwa impunzi z’Abarundi zigera ku 53.209 zigikomeje kuba mu nkambi ndetse no mu mijyi itandukanye.
U Rwanda rukomeje kwita ku mpunzi
Guverinoma y’u Rwanda yakomeje kugaragaza ko ifite ubushake bwo gufasha impunzi zituruka mu bihugu bitandukanye, zibona ubufasha bukenewe mu gihe ziri mu buhungiro.
Ibi bigaragazwa n’uburyo impunzi zemererwa kubona serivisi z’ubuzima, uburezi ndetse n’andi mahirwe y’imibereho mu gihe ziri mu gihugu.
U Rwanda kandi rufite gahunda zitandukanye zigamije gufasha impunzi kwigira no kugira uruhare mu iterambere ry’aho ziba. Hari aho impunzi zemererwa gukora imirimo itandukanye, gukora ubucuruzi ndetse no kugira uruhare mu bikorwa by’iterambere ry’aho batuye.
Izi gahunda zigamije gufasha impunzi kutaba abategereje inkunga gusa, ahubwo zikagira uruhare mu mibereho yazo n’iy’abaturage b’aho zituye.
Ubufatanye n’imiryango mpuzamahanga
Mu kwita ku mpunzi, u Rwanda rukorana n’imiryango mpuzamahanga itandukanye irimo United Nations High Commissioner for Refugees (UNHCR) ndetse n’indi miryango itanga ubufasha mu by’ubutabazi.
Iyo miryango ifasha mu gutanga inkunga y’ibiribwa, ubuvuzi, ibikoresho by’ishuri ndetse n’ibindi bikorwa bifasha impunzi kubaho neza mu gihe ziri mu buhungiro.
Nanone kandi, iyo miryango igira uruhare mu gutegura gahunda zo gutaha ku bushake ku mpunzi zifuza gusubira mu bihugu byazo, aho zifashwa mu buryo butandukanye kugira ngo urugendo rwazo rube rwiza.
Gutaha ku bushake ni uburenganzira bw’impunzi
Abashinzwe ibijyanye n’impunzi bavuga ko gutaha ku bushake ari kimwe mu bisubizo birambye ku kibazo cy’impunzi.
Iyo igihugu cy’impunzi kirimo amahoro n’umutekano bihagije, impunzi zimwe zifata icyemezo cyo gusubira mu gihugu cyazo kugira ngo zongere kubaka ubuzima bushya.
Ariko kandi, iri hitamo rikorwa ku bushake bw’impunzi ubwazo, nta gahato na gato, kandi rikaba rigomba gukorwa mu mutekano no mu cyubahiro cy’impunzi.
Icyizere cyo kubaka ubuzima bushya
Ku mpunzi zatashye muri uru rugendo, gutaha mu gihugu cyazo ni intambwe nshya mu buzima bwazo.
Bavuga ko bafite icyizere cyo kongera kubaka ubuzima bwabo, gukomeza ubucuruzi, ubuhinzi cyangwa indi mirimo izabafasha gutunga imiryango yabo.
Bishimira kandi ko basubira mu gihugu cyabo bafite ubunararibonye butandukanye bungukiye mu gihe bari mu buhungiro, harimo ubumenyi mu mirimo itandukanye ndetse n’uburyo bwo kubana n’abandi mu mahoro.
U Rwanda rukomeza kugaragaza ubupfura mu kwakira impunzi
Inkuru z’impunzi zishimira uburyo zakiriwe mu Rwanda zikomeje kugaragaza isura y’iki gihugu mu kwakira abantu bahunze ibibazo byo mu bihugu byabo.
Abasesenguzi mu bya dipolomasi n’ubutabazi bavuga ko uburyo u Rwanda rwita ku mpunzi ari kimwe mu bituma rufatwa nk’igihugu gifite uruhare mu kubaka amahoro n’ubufatanye mu karere.
Mu gihe bamwe mu mpunzi bakomeje gutaha ku bushake, abandi bagikomeje kuba mu Rwanda mu gihe bategereje amahirwe yo gusubira mu gihugu cyabo cyangwa gushaka ahandi bashobora gutura.
Icyakora, benshi muri bo bakomeje kugaragaza ko bashimira u Rwanda uburyo rwabafashije mu bihe bikomeye banyuzemo, bakavuga ko batazigera bibagirwa uburyo bakiriwe neza mu gihe bari barahunze ibibazo byabibasiye.