Ngoma: Umukecuru uri mu kigero cy’imyaka 70 yasanzwe mu mugozi yapfuye, abaturage bavuga ko yari asanzwe afitanye amakimbirane n’abakobwa be
Mu Karere ka Ngoma mu Ntara y’Iburasirazuba hagaragaye inkuru yateye benshi agahinda n’akababaro, nyuma y’uko umukecuru uri mu kigero cy’imyaka hafi 70 y’amavuko yasanzwe yapfuye amanitse mu mugozi. Byabereye mu Murenge wa Gashanda, aho abaturage bavuga ko uru rupfu rwabaye mu buryo butunguranye kandi rukaba rwasize benshi bibaza ku buzima uyu mukecuru yari amazemo iminsi. Abaturanyi be bavuga ko yari asanzwe agaragara nk’umuntu uhangayitse cyane mu mutwe kubera ibibazo by’amakimbirane yari afitanye n’abana be b’abakobwa, ibintu byavugwaga ko byari byaramubabaje cyane.
Abaturage batuye muri aka gace batangarije TV na Radio 1 ko uyu mukecuru yari amaze igihe agaragaza ibimenyetso by’uko adatekanye mu mutwe. Bamwe mu baturanyi bavuga ko kenshi bamubonaga yicaye wenyine asa n’utekereza cyane, abandi bakavuga ko hari n’igihe yagaragaraga arira cyangwa agira agahinda kenshi. Bemeza ko amakimbirane yari afitanye n’abakobwa be ari yo yavugwaga cyane mu rugo rwe, aho byavugwaga ko habagaho kutumvikana ku bijyanye n’imitungo n’imibanire mu muryango. Ibi byatumaga kenshi haba impaka n’amagambo akomeretsa hagati yabo, bikaba byarageze aho bamwe mu baturanyi bavuga ko babonaga uyu mukecuru asa n’uwihebye.
Umwe mu baturanyi yagize ati: “Twari dusanzwe tuzi ko hari ibibazo mu muryango wabo, cyane cyane hagati ye n’abakobwa be. Hari igihe twamubonaga asa n’ufite intimba nyinshi, tukagerageza kumuganiriza ngo agire ituze, ariko birumvikana ko ibibazo by’umuryango biba bikomeye ku buryo bigora umuntu kubikemura.” Undi muturage nawe yavuze ko mu minsi mike ishize mbere y’uko apfa, uyu mukecuru yari yaravuze amagambo agaragaza ko ubuzima bumuremereye cyane, ibintu byatumye bamwe mu bamwumvise bagira impungenge ku buzima bwe.
Amakuru avuga ko umurambo w’uyu mukecuru wabonywe mu gitondo, nyuma y’uko umwe mu baturanyi cyangwa abavandimwe baje kumureba basanga amanitse mu mugozi mu nzu ye. Ibi byahise bituma abaturage bahuruza ubuyobozi bw’inzego z’ibanze ndetse n’inzego z’umutekano kugira ngo hamenyekane icyateye uru rupfu. Abaturage bo muri ako gace bavuga ko bababajwe cyane n’uru rupfu, kuko n’ubwo hari abari bazi ko yari afite ibibazo, nta muntu wari witeze ko bishobora kurangira muri ubu buryo bubabaje.
Ubuyobozi bw’inzego z’ibanze bwahise bugera aho byabereye, bufatanyije n’inzego z’umutekano, kugira ngo hakorwe iperereza ryimbitse ku cyateye uru rupfu. Nk’uko bisanzwe bikorwa mu bihe nk’ibi, umurambo wajyanywe mu bitaro kugira ngo ukorerwe isuzuma rizwi nka autopsie, hagamijwe kumenya neza icyateye urupfu. Abayobozi bo mu Murenge wa Gashanda basabye abaturage gutuza bagategereza ibisubizo by’iperereza, bakanaboneraho kwibutsa abaturage akamaro ko kuganira no gushaka ubufasha igihe umuntu afite ibibazo by’umuryango cyangwa ibibazo byo mu mutwe.
Iyi nkuru yongeye kwibutsa benshi akamaro ko kwita ku buzima bwo mu mutwe no gukemura amakimbirane yo mu miryango hakiri kare. Abahanga mu by’imibanire bavuga ko amakimbirane yo mu muryango ashobora kugira ingaruka zikomeye ku buzima bw’umuntu, cyane cyane ku bantu bageze mu zabukuru bashobora kumva nta muntu ubumva cyangwa ubafasha. Bityo, abaturage barasabwa gukomeza kwita ku mibereho y’abaturanyi babo, kumenya ibibazo bafite no kubafasha kubishakira ibisubizo hakiri kare, kugira ngo hirindwe ibihe nk’ibi bibabaje bishobora gutwara ubuzima bw’abantu mu buryo butunguranye.